"Times" o Liviji iz Narone

Londonski "Times" od ponedjeljka piše o kipu Livije Drusille iz Narone koji je trenutno izložen u Vatikanu i kojem Hrvatska pošta posvećuje najnoviju prigodnu poštansku marku.

Rimska carica Livia Drusilla rođena je 58. pr. Kr. i umrla je 29. po Kr., a bila je supruga cara Augusta i majka cara Tiberija. Glava njenog kipa u Oxford u Engleskoj dospjela je u drugoj polovici 19. stoljeća, dok je tijelo kipa iskopano u Opuzenu 1847. i nalazilo se u splitskom Arheološkom muzeju. Kip je zahvaljujući susretljivosti oxfordskog Ashmolean muzeja ponovno spojen i potom predstavljen široj hrvatskoj i europskoj javnosti zahvaljujući velikom projektu izložbe Augusteum Narone, koji je ostvario profesor Emilio Marin, voditelj arheoloških iskapanja u Naroni od 1988. do 2004.. S obzirom da je i grad Opuzen posudio torzo splitskom Arheološkom muzeju kip Livije nazvan je Oxford-Opuzen Livia. Izložba u Vatikanskim muzejima Augusteum Narone otvorena je 22. veljače.

Najnovija prigodna hrvatska poštanska marka koja prikazuje kip Livije svoje korijene vuče i iz članka Normana Hammonda, profesora na bostonskom sveučilištu i Timesova dopisnika za arheologiju, iz 2000. godine, napominje "Times". Kao rezultat Timesovog članka, piše list, spojeni su torzo i glava kipa koja se nalazila o oxfordskom muzeju Ashmolean, te su sada izloženi u Vatikanu zajedno s drugim kipovima iz razdoblja Rimskog carstva nađenim na nalazištu u selu Vidu pokraj Metkovića.

Sir Arthur Evans, koji je slavu stekao kao pronalazač minoske kulture na Kreti, 1878. godine prolazio je dolinom Neretve gdje je svoj šešir zamijenio za dvije glave s rimskih kipova od kojih je jedna bila Livijina, objašnjava Times navodeći da je nakon Evansove smrti Livijina glava završila u muzeju Ashmolean oxfordskog sveučilišta.

Stoljeće poslije Evansa iskapanja Narone pored Metkovića započeo je profesor Emilio Marin iz splitskog arheološkog muzeja i našao tijelo kipa koje je, kako se činilo, pripadalo skulpturi Livije Drusille, nastavlja list, no pojavila se bojazan da muzej u Oxfordu vjerojatno neće vratiti Livijinu glavu.

O otkriću je izviješteno u Timesu od 25. listopada 2000. godine a sljedećeg je dana uprava Ashmolean muzeja odlučila da će ponuditi glavu na dugoročnu posudbu Hrvatskoj. Otkriveno je, međutim, da glava ne odgovara tijelu kojeg je našao profesor Marin, no drugi je torzo, iskopan 1847. godine u obližnjem Opuzenu, savršeno odgovarao, piše list.

"Velikodušnost Oxforda se prošlog ljeta pokazala opravdanom kada su skulpture iz Narone došle u Ashmolean a izložba putovala u Barcelonu a sada u Rim gdje je profesor Marin imenovan hrvatskim veleposlanikom u Vatikanu. Livija i njeni pratioci će se u lipnju vratiti u Hrvatsku, a njeno napredovanje obilježava i nova poštanska marka od 10 kuna", piše londonski The Times navodeći ocjenu veleposlanika Marina da je Oxford-Opuzen Livia "postala veleposlanicom dobre volje hrvatske arheologije i veleposlanica dobre volje između Hrvatske i Velike Britanije".

(Hina) xakoz ysb