Vrućine ne štede ni Veliku Britaniju, kao ni krajnji sjever Europe, dok Iberskim i Apeninskim poluotokom te dobrim dijelom mediteranske obale haraju požari.
Riječ je o jednom od najgorih razdoblja vrućina i suša u Europi posljednjih godina, a stručnjaci strahuju da najgore tek predstoji.
"Idući bi se dani mogli približiti ili premašiti taj maksimum", rekao je Dominique Escale iz službe Meteo France.
Temperature u Parizu, koje u kolovozu prosječno iznose 24 stupnja Celzijevih, u ponedjeljak su se popele na 37 stupnjeva.
Na istoku Francuske, tehničari nuklearne elektrane Fessenheim pokušali su rashladiti zgradu u kojoj se nalazi nuklearni reaktor polijevajući njezine unutrašnje zidove hladnom vodom.
"Ideja je da se navlaže zidovi reaktora na strani koja je najviše izložena suncu", rekao je Joseph Sanchez, pomoćnik direktora elektrane. "Još ne možemo reći djeluje li", rekao je.
Temperature u elektrani popele su se na 48 stupnjeva Celzijevih, samo dva stupnja niže od temperature na kojoj se elektrana mora isključiti.
Stručnjaci ističu ipak da vrijeme ne predstavlja nikakvu opasnost po rad elektrane, koja može izdržati mnogo veće temperature.
"Ništa se vjerojatno ne bi desilo čak ni pri 100 ili 150 stupnjeva Celzijevih", rekla je Anne Laszlo, glasnogovornica tvrtke Electricite de France.
Njemački opskrbljivač električnom energijom "E.On" objavio je u ponedjeljak da su dvije njemačke nuklearne elektrane zbog visokih temperatura posljednjih tjedana smanjile proizvodnju za oko 50 posto. Elektrane, smještene u središnjoj i južnoj Njemačkoj, nemaju tornjeve za hlađenje koji snizuju temperaturu riječne vode prije njezina korištenja.
Njemački meteorolozi najavili su da bi temperature na jugu zemlje u srijedu mogle doseći 40 stupnjeva Celzijevih, gotovo kao i 1983. kada je zabilježeno rekordnih 40,2 stupnjeva Celzijevih.
Njemačke vlasti upozorile su da razine ozona postaju kritične i preporučile stanovništvu da sve napornije aktivnosti obavi u jutarnjim satima.
Količine ozona mogu doseći opasne razine za vrućih, sunčanih ljetnih dana kada sunce prži ispušne plinove iz automobila i elektrana, pri čemu nastaju kemijske reakcije kojima pri tlu nastaje ozon. Visoke razine ozona mogu izazvati poteškoće kod ljudi sa srčanim i dišnim oboljenjima.
Britanski meteorolozi idućih dana očekuju rušenje rekorda iz 1990. kada je temperatura dosegla 37,1 stupanj Celzijev.
"Moguće je da ćemo u srijedu imati najvišu temperaturu ikad zabilježenu u Britaniji", rekla je Elizabeth Anett iz Press Associations WeatherCentera.
Zbog velikih vrućina željezničke su vlasti u ponedjeljak uvele ograničenja brzine na pojedinim linijama jer strahuju od svijanja tračnica. Među pogođenima su željeznički promet u Londonu i iz Londona prema Birminghamu, u središnjoj Engleskoj.
Desetak ljudi poginulo je pak u požarima koji haraju Francuskom, Španjolskom i Portugalom.
Portugalska vlada proglasila je u ponedjeljak nacionalnu katastrofu. S najgorim požarima posljednjih desetljeća bori se više od 3.000 vatrogasaca i vojnika. Dosad je poginulo ukupno 11 ljudi.
U požarima na francuskoj rivijeri prošloga je tjedna poginulo četvero ljudi, a na Korzici jedan muškarac.
U Španjolskoj vatrogasci se s požarima bore od četvrtka. Španjolske vlasti objavile su da je vrućina najgora od 1995. te da će potrajati i cijeli ovaj tjedan. Zbog velikih vrućina preminulo je sedmero ljudi, svi u južnoj Andaluziji. Najviša temperatura od 47,7 stupnjeva Celzijevih zabilježena je tijekom vikenda na zračnoj luci u Cordobi.
Brojni požari haraju i Italijom. Tijekom jutra izbio je velik požar na brdima iznad Genove. Dim se nadvio nad samo središte grada. Temperature su visoke u svim velikim gradovima i kreću se oko 35 stupnjeva. U Firenzi je u ponedjeljak zabilježeno najviše - 39 stupnjeva Celzijevih.
Vatrogasci su u ponedjeljak zaprimili 106 poziva zbog požara u južnoj pokrajini Kampaniji, središnjoj Toskani i rimskom Laciju. Požari bjesne i na sjeveru, u Liguriji, na granici s Francuskom, te u Venetu. Velikih požara, koji zahtijevaju intervenciju iz zraka, ipak je manje nego u srpnju zahvaljujući kišama s konca mjeseca.
Vrućina pošteđena nije ni Finska. Ovogodišnji rekord iznosio je 33,3 stupnjeva Celzijevih, što je vrlo blizu rekordnih 35,8 stupnjeva Celzijevih zabilježenih 1914. godine. U zemlji tisuća jezera, vrućine, koje su u nekim područjima potrajale i 26 dana, potaknule su mnoge na kupanje pa je zabilježen i rekordan broj onih koji su se utopili - najmanje 45.