Trump smiruje tenzije između SAD-a i Rusije, no nije jasno hoće li to potrajati

Foto: Hina

NAKON godina rasta tenzija između SAD-a i Rusije oko pitanja Ukrajine, Sirije, hakerskih napada i kontrole nuklearnog naoružanja, pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima mogla bi biti pokretač poboljšanja njihovih međusobnih odnosa.

No Trumpov dolazak u Bijelu kuću riskantan je zbog toga što još uvijek postoji mogućnost da on i Putin, dva tvrdoglava čelnika koji su se znali častiti komplimentima, kasnije shvate da su se krivo procijenili, tvrde ruski stručnjaci.

Američki dužnosnici i neovisni analitičari predviđaju da će Putin, koji je vratio moć Rusije na Bliski istok i u istočnu Europu, izbjegavati otvorene provokacije Trumpa dok ne preuzme vlast.

"Putin ima sposobnost zadovoljavanja svojih interesa na mnoge načine. Ponekad tomu može pomoći taktična diplomacija", smatra Fiona Hill iz Brookings Institutiona, think-tanka iz Washingtona.

"Trenutno smo u privremenom primirju", dodaje Hill, koja je služila kao američki obavještajac u Rusiji i Euroaziji u administracijama Georgea W. Busha i Obame, te je napisala knjigu o Putinu.

Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji u vrijeme Baracka Obame, smatra kako će Putin vjerojatno čekati da vidi može li postići nekakav dogovor s Trumpom oko ukidanja gospodarskih sankcija koje su Washington i Europska unija uveli zbog Ukrajine.

Hillary Clinton je tijekom kampanje kritizirala Trumpa zato što je hvalio Putina kao snažnog čelnika, te jer u vrijeme sukoba u Siriji i Ukrajini tvrdi kako bi se odnosi s Rusijom trebali popraviti.

Trump je propitkivanjem uloge NATO-a i nagovještavajući da bi mogao priznati rusku aneksiju Krima zbunio europske saveznike SAD-a.

Putin je Trumpa prošle godine nazvao "iznimno briljantnom i talentiranom osobom", a Kremlj je u četvrtak objavio kako je vanjskopolitički pristup novog američkog predsjednika iznimno blizak pristupu ruskog čelnika.

Putin "ima budućeg predsjednika koji je izrazio želju za suradnjom i napuštanjem Obamine politike, pa zašto bi ga onda provocirao?", pita se McFaul.

Jedan američki dužnosnik prenosi kako se čini da je Putin odlučio produžiti humanitarni prekid vatre u Siriji kako bi Trumpu dao priliku da potvrdi svoju volju za jačanjem suradnje tih dviju država.

"Mislim da su prestali s napadima kako bi smanjili međunarodni pritisak na sebe, a sada, kao i ostatak svijeta, razmatraju novonastalu situaciju", rekao je dužnosnik koji je htio ostati anoniman.

Američka vlada optužila je Moskvu za hakiranje Demokratskog državnog odbora (DNC) i drugih stranačkih organizacija tijekom izborne kampanje, što je Rusija odbacila. Trump je odbio optužiti Rusiju, a ruski hakerski napadi na dan izbora, čega su se neki pribojavali, nisu se dogodili.

Trump nije iznio detalje svoje buduće politike prema Rusiji, ali mnogi u njegovoj stranci, uključujući i potencijalne glavne savjetnike i članove kabineta, prema Moskvi imaju negativan stav.

Bivši predsjednik Zastupničkog doma američkog parlamenta Newt Gingrich, Trumpov saveznik koji bi mogao dobiti funkciju u novoj vladi, 2014. je kritizirao Obamu zbog mlakog odgovora na rusku aneksiju Krima. Putin je, pisao je tada Gingrich, "nemilosrdno odlučan vođa kojeg motiviraju nacionalizam i imperijalistički nagon".

Iako se u Moskvi slavi Trumpova pobjeda nad bivšom državnom tajnicom Hillary Clinton koja je bila veoma kritična prema Putinu, neki Rusi upozoravaju da treba biti oprezan, a ne euforičan.

"Ideja da će se s Trumpom moći lakše dogovoriti nego s Clinton je pogrešna. Sve će to biti testirano kad se krene na posao", rekao je analitičar Vladimir Bruter za tabloid Komsomolskaya Pravda koji je sklon Kremlju.

Putin je sklon izazivanju svojih suparnika, pogotovo kad osjeti slabost, a već je davno objavio kako želi vratiti globalnu ulogu Rusije u svijetu, piše Reuters.

Prošlog je mjeseca suspendirao sporazum s Washingtonom o raspolaganju plutonijem, te je iznio listu uvjeta kako bi se on nastavio, poput ukidanja gospodarskih sankcija, kompenzaciju štete koja je njima nastala, te smanjenja američke vojne prisutnosti u istočnim državama NATO-a na razinu od prije 16 godina.

Pročitajte više