Turski izvoz oštro je pao u svibnju, uz znatno smanjenu vrijednost isporuka na glavnom njemačkom tržištu, pokazuju preliminarni podaci statističkog ureda.
Vrijednost turskog izvoza iznosila je u svibnju 22,46 milijardi dolara i bila je za 9,5 posto manja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Još je više smanjena vrijednost uvezene robe, za 10,8 posto, na 28,07 milijardi dolara, objavio je statistički ured.
Još u travnju izvoz je na godišnjoj razini bio poskočio za 22,3 posto, pokazuju podaci. Porastao je i uvoz, za 3,1 posto.
Turska je u svibnju bilježila manjak u robnoj razmjeni sa svijetom od 5,6 milijardi dolara, manji za 15,6 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Na mjesečnoj razini smanjen je za više od 33 posto. Kada se isključe energetski proizvodi i nemonetarno zlato, manjak je iznosio 525 milijuna dolara, pokazuju podaci statističkog ureda.
Njemačka glavno tržište
Njemačka je u svibnju potvrdila poziciju glavnog inozemnog tržišta turske robe, uz vrijednost izvoza od 1,71 milijardu dolara. Prije godinu dana vrijednost isporuka iznosila je 2,96 milijardi dolara, pokazuju podaci TurkStata.
Na drugom su mjestu glavnih tržišta turske robe i u svibnju bile Sjedinjene Države s vrijednošću isporuka od 1,52 milijarde dolara, nešto većom nego lani. Na trećem je mjestu Velika Britanija s vrijednošću isporuka od 1,38 milijardi dolara, a slijede Italija s 1,14 milijardi i Španjolska s 922 milijuna dolara.
Vodećih pet izvoznih tržišta činilo je tako gotovo 30 posto ukupnog turskog izvoza u svibnju.
Rusija ispred Kine
Rusija je pak u svibnju istisnula Kinu s pozicije glavnog dobavljača robe za Tursku, prema vrijednosti uvoza od 3,76 milijardi dolara. Turski uvoz iz Kine iznosio je u svibnju 3,43 milijarde dolara.
Na trećem je mjestu Njemačka, s vrijednošću turskog uvoza od 2,04 milijarde dolara. Slijede SAD i Italija s 1,2 milijarde, odnosno 1,06 milijardi dolara.
Vodećih pet zemalja za uvoz činilo je tako gotovo 41 posto ukupnog turskog uvoza u svibnju, navode u statističkom uredu.