U Africi se putem društvenih mreža šire lažne vijesti o pandemiji koronavirusa

Ilustracija: EPA

DOK se bore protiv širenja koronavirusa, afričke vlade vode borbu protiv moćnog neprijatelja - glasina i lažnih informacija koje se šire društvenim mrežama i koje u dijelu stanovništva potpiruju nepovjerenje prema vlastima.

Danas je u Africi službeno potvrđeno najmanje 73 umrlih od gotovo 3000 oboljelih od Covida-19

Danas je u Africi službeno potvrđeno najmanje 73 umrlih od gotovo 3000 oboljelih od Covida-19. Afrika je danas među najmanje stradalim kontinentima od pandemije, ali Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je još 18. ožujka sve afričke čelnike da se "pripreme na najgore".

Brojne zemlje su nedavno donijele mjere za suzbijanje širenja virusa, kao što su zatvaranje granica, izolacija i druge.

No znanstveni argumenti ponekad ne vrijede mnogo u usporedbi s moćnim društvenim mrežama i SMS-ovima koji vrve šarlatanskim savjetima protiv zaraze poput uzimanja češnjaka i komorača te grgljanja octa.

Takve dezinformacije koje se brzo šire i nailaze na dobar prijem zabrinjavaju na kontinentu na kojem su higijenski uvjeti i sanitarna infrastruktura puno lošiji nego u Europi i u Aziji koje su teško pogođene koronavirusom.

Većina objava u Africi kola u grupama na WhatsAppu

Iako platforme poput Facebooka i Twittera na svojim mrežama pokušavaju spriječiti objavljivanje lažnih informacija, većina objava u Africi kola u grupama na WhatsAppu, najraširenijoj mobilnoj aplikaciji na kontinentu. 

"To je novi izazov s kojim se suočavamo", ocijenio je Thumbi Ndung'u, ravnatelj Istraživačkog instituta za zarazne bolesti (SANTHE) u Durbanu, u Južnoafričkoj Republici, napominjući da se situacije na kontinentu razlikuju.

"U Južnoafričkoj Republici, primjerice, nepovjerenje prema vladi je veliko. U Ruandi i Bocvani ljudi imaju više povjerenja i poruke nailaze na bolji prijem", istaknuo je.

U Kongu u početku nisu vjerovali da je zaraza stigla u njihovu zemlju

U Demokratskoj Republici Kongu, gdje je već bilo desetak epidemija ebole, od kojih je zadnja pokosila 2264 ljudi, vijest o prvom slučaju koronavirusa 10. ožujka dovedena je u pitanje na društvenim mrežama.

"Priča s koronavirusom u Kinshasi podsjeća me na biznis s ebolom u Beniju, gradu na istoku, kada su se prijavljivali lažni bolesnici kako bi dobili novac izvana", napisao je član grupe na WhatsAppu. 

Četrnaest dana poslije (24. ožujka) Kongo je imao 48 zaraženih koronavirusom, od kojih je troje završilo fatalno.

Šire se objave o genetskoj otpornosti crnaca na koronavirus

U Nigeriji, afričkoj zemlji s najvećim brojem stanovnika koja je u četvrtak službeno imala pedesetak zaraženih i jednog umrlog, slušatelji su na radiju nedavno osporavali zabranu okupljanja u zemlji, ocijenivši da vlada treba samo zatvoriti granicu, a vrućina će učiniti ostalo i ubiti virus.

Brojne objave o navodnoj genetskoj otpornosti crnaca i neotpornosti SARS-Cov2 na toplinu nisu znanstveno utemeljene.

"Svaku epidemiju prati epidemija lažnih vijesti", rekao je kongoanski virolog Jean-Jacques Muyembe, koji je sudjelovao u suzbijanju nedavne epidemije ebole u Kongu, a sada je zadužen za borbu s koronavirusom.

Liječnici tvrde da velik broj ljudi ništa ne zna o pandemiji koronavirusa

"Društvene mreže su mač s dvije oštrice", ocijenio je. "To je vrlo opasan alat" koji nekima omogućuje da "iskoriste naivnost ljudi", ali i alat kojim se "treba znati koristiti".

Bitka za pravu informaciju je iznimno važna na tom golemom kontinentu s velikim brojem lokalnih jezika.

Kunle Omotosho, liječnik iz Nigerije, rekao je nedavno za France Presse: "Iznenadili biste se koliki broj ljudi ne zna ništa o pandemiji koronavirusa."

Pročitajte više