Za današnji Irak nije prioritet razdvajanje vjere i države, već promocija kulture demokracije koja obuhvaća osjetljivu kombinaciju raznih etniciteta i vjera u zemlji, tvrdi al-Jazaeri.
Irak se značajno promijenio otkako su komunisti bili na svojem političkom vrhuncu 50-ih i 60-ih godina. Tri desetljeća vladavine svjetovne stranke Baath razdrobio je i komuniste i razne vjerske skupine u zemlji. U post-Sadamovom Iraku vjerska politika dominira državom jer su većinski i dugo marginalizirani šijiti preuzeli čelnu ulogu u politici. Arabistička ideologija sve više ustupa mjesto islamskim parolama.
Bez obzira na proklamiranu vjersku odrednicu, mnogi Iračani nazočnost komunističkog ministra u privremenoj vladi smatraju dokazom da američka administracija "i nije baš u nekoj formi". Komunisti kao članovi vlade vrlo su čudna pojava u arapskom svijetu, u kojem pojam "sekularizam" izaziva sumnju i otklon u javnosti. Većina će običnih Iračana reći da se ipak radi o ateistima koji koriste vjeru za vlastite interese.
Urednik komunističkog tjednika Tariq al-Saab (Narodni put) smatra da je sekularizam u Iraku u porastu zbog Sadamova iskorištavanja vjere. "Naše je društvo bilo svjetovnije od ostalih arapskih i nismo imali vjerski ekstremizam. Sadam Husein je eksploatirao vjeru", kaže Abdel-Latif al-Saadi, aludirajući na kampanju "velike religije", odnosno masovnu gradnju džamija 90-ih godina.