Oni su prije nekoliko godina Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja uputili studiju "Vrednovanje krajobraza Republike Hrvatske u svrhu njihovog očuvanja i boljeg upravljanja", ali su, kako kažu, dobili negativan odgovor, jer da to nije prioritet.
Voditeljica znanstvenog projekta Branka Aničić kaže da je glavni cilj studije sustavno identificirati, vrednovati i procijeniti ugroženost kulturnog krajolika Hrvatske te na temelju prikupljenih spoznaja izraditi klasifikaciju krajolika.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković izjavio je kako je Zavod pred donošnjem novoga statuta, koji će dopustiti otvaranje posebnog odjela za krajobraz.
"Nastojat ćemo da se odnos promijeni jer nas očekuju velike promjene s obzirom na europske standarde", rekao je.
Najrazvijeniji kulturni krajolici nalaze se u jadranskom dijelu Hrvatske, osobito na otocima, gdje su se na kršu razvili brojni autentični graditeljski oblici, poput suhozida, terasa i drugih unikatnih kulturnih elemenata.
U slovenskom časopisu "Acta carsologica" autori opisuju pet vrsta krajolika - pašnjački, krajolik s ponikvama i dolinama, krška polja s obradivim zemljištem, krške padine i podzidane kamene terase.
Najupečatljiviji su dio terasasti vinogradi koji su uglavnom oblikovani od sredine 19. stoljeća do početka 20. stoljeća, kad je filoksera uništila vinograde, stoji u tekstu.
Promjene na prirodnom krajoliku događale su se tijekom cijele povijesti, ali danas dobivaju brzinu koja će uništiti kulturnu krajobraznu baštinu, rekla je Branka Aničić, dodavši kako je jasno da ne možemo zaštiti sve, ali možemo ono što je najvrjednije.
U Sloveniji je zaštitićeno stotinu kulturnih krajolika, a u Hrvatskoj samo jedan, primoštenski vinogradi, iako je krajbrazna raznolikost u Hrvatskoj veća.
Kulturni krajobraz ulazi u prvu razinu prepoznavanja kulture nekog područja, te se izuzetno mnogo koristi za turističke prezentacije Hrvatske.
(Hina) xiluc ymc