Hartmann je kazala kako će se iz optužnice povući imena dvije žrtve za koje je u međuvremenu utvrđeno da su žive, te će se nadopuniti imenima drugih žrtava čiji je identitet naknadno utvrđen.
Glasnogovornica haškog tužiteljstva kazala je kako će optužnica biti i proširena no nije željela otkriti nikakvih pojedinosti o proširenju, objašnjavajući da to ne može učiniti prije nego novu promijenjenu i proširenu optužnicu ne potvrdi nadležni sudac.
Haški sud 8. lipnja 2001. optužio je hrvatskog generala za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom operacije "Oluja".
Optužnica, koja je podignuta kao tajna, otpečaćena je 26. srpnja 2001.
Generala Gotovinu tereti se da je između 17. srpnja 1995. i 15. studenoga 1995. "djelujući sam i/ili u suradnji s drugima, uključivši predsjednika Franju Tuđmana, planirao, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao u planiranju, pripremi i počinjenju zločina... tijekom i nakon ofenzive Oluja". Tereti ga se i po osobnoj i po zapovjednoj odgovornosti.
Gotovina je tada bio zapovjednik operacija u dijelu "Oluje" koja se odvijala na području UNPA Sektora Jug.
Gotovinu se tereti za progon srpskog stanovništva, njihovo ubijanje i zlostavljanje, uništavanje i pljačku njihove imovine.
Po haškom tužiteljstvu odgovoran je za raseljavanje oko 150 do 200 tisuća Srba.
General Gotovina je od objavljivanja optužnice u bijegu.