Tijekom opće debate na 58. zasjedanju Opće skupštine UN-a krajem rujna i početkom listopada svi sudionici su podržali reformu Vijeća sigurnosti.
"Ipak, nakon više od deset godina pregovora, nismo ostvarili pravi napredak prema reformi Vijeća sigurnosti", rekao je Drobnjak.
Novi izazovi međunarodnom miru i sigurnosti su danas uglavnom globalni, rekao je Drobnjak. Ti izazovi su istaknuti novim tipovima sukoba poput onoga u Iraku te sve većom složenošću mirovnih operacija UN-a poput onih u Africi.
To čini važnijim nego ikada potrebu za "učinkovitim i reprezentativnim Vijećem sigurnosti, takvim koje ima povjerenje cijelog članstva i svjetskoga javnog mišljenja", naglasio je Drobnjak.
On je istaknuo kako se cilj ne može polučiti bilo kakvom parcijalnom nego samo cjelovitom i temeljitom reformom Vijeća sigurnosti i založio se da se konačno s riječi prijeđe na djela.
Drobnjak je u utorak također govorio i na Prvom odboru Opće skupštine zaduženom za razoružanje i međunarodnu sigurnost.
On je rekao kako je Hrvatska od zemlje koja je koristila međunarodne sigurnosne mehanizme kroz mirovne operacije postala zemlja koja pridonosi međunarodnom miru i sigurnosti. Tako danas hrvatski stručnjaci i vojnici sudjeluju u pet mirovnih misija diljem svijeta, naglasio je Drobnjak, dodajući kako Hrvatska također igra ključnu ulogu u dugoročnoj izgradnji povjerenja i stabilizaciji jugoistočne Europe.
Drobnjak je rekao kako se Hrvatska zalaže za daljnji napredak u nuklearnom razoružanju punom provedbom odluka i sporazuma koji su već na snazi.
Hrvatska podržava rad Organizacije za sprječavanje kemijskog oružja i ponudila joj je jedinicu za radiološku, biološku i kemijsku dekontaminaciju u okviru međunarodne pomoći i zaštite.
Glede biološkog oružja Drobnjak je rekao da Hrvatska podržava ponovnu uspostavu ad hoc skupine za provedbu Konvencije o biološkom oružju.
On je također kazao kako bi u provedbi Ottawske Konvencije o minama trebalo više poraditi na pomoći u rehabilitaciji žrtava mina.
(Hina) sl dm