“NISAM mislio da će se ovo dogoditi. Mislio sam da nam pokušavaju uništiti infrastrukturu. Nisam mislio da će pogoditi trgovački centar. Ima žena i djece. To je sigurno mjesto." Ovim je riječima Ukrajinac Mikola u utorak, iz bolničkog kreveta, za BBC opisao svoju nevjericu što je ruska vojska dan ranije raketirala trgovački centar u njegovom gradu Kremenčuku.
U raketnom napadu na krcati trgovački centar i požaru koji je nakon toga izbio poginulo je najmanje 18 ljudi, a 21 osoba i dalje se vodi kao nestala.
To, nažalost, znači da je broj žrtava zasigurno znatno viši nego što se trenutno vodi, tim više jer su spasioci u utorak službeno završili potragu za preživjelima.
U trgovačkom centru je, prema ukrajinskim vlastima, u trenutku udara bilo oko tisuću radnika i kupaca. Dmitro Lunin, guverner Poltavske oblasti u kojoj se Kremenčuk nalazi, nazvao je to “terorističkim činom protiv civila”. Ukrajinska vojska priopćila je da je centar pogođen dvjema dalekometnim raketama Kh-22 ispaljenim iz bombardera Tu-22M3 koji su uzletjeli s piste Šajkovka u ruskoj Kaluškoj oblasti.
Macron: Ruski narod mora vidjeti istinu
Kasnije se ispostavilo da je samo jedna raketa pogodila trgovački centar, dok je druga pogodila obližnju tvornicu za cestovnu opremu Kremaš.
"Rusko gađanje šoping-centra u Kremenčuku je apsolutni horor. Dijelimo bol s obiteljima žrtava. I bijes prema takvoj podlosti. Ruski narod mora vidjeti istinu", napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru na ruskom, uz snimku mjesta napada. No, Moskva je odmah krenula s očekivanim poricanjem istine.
Rusko ministarstvo obrane, čiji su dnevni izvještaji već notorni po svojim očito prenapuhanim i slabo potkrijepljenim visokim procjenama dnevnih gubitaka koje nanose Ukrajincima, priopćilo je da su “ruske zračne snage izvele napad visoko preciznim zračnim oružjem”, ali ne na trgovački centar, već “na hangare s oružjem i streljivom iz SAD-a i europskih zemalja".
>>Trebamo li uopće ozbiljno shvaćati ruska izvješća o ratu?
Rusija: Pogodili smo skladište oružja, požar je zahvatio trgovački centar
"Kao rezultat visokopreciznog udara, pogođeno je oružje i streljivo zapadne proizvodnje koncentrirano u skladištu za daljnju otpremu ukrajinskoj skupini vojnika u Donbasu. Detonacija uskladištenog streljiva za zapadno oružje izazvala je požar u nefunkcionalnom trgovačkom centru koji se nalazi uz tvornicu", glasi službena ruska verzija ovog sramotnog napada. Po Rusima, centar je već mjesecima zatvoren.
Istu teoriju podijelilo je i rusko veleposlanstvo u Velikoj Britaniji na svojoj službenoj Twitter stranici.
Doduše, to nije bilo prvo rusko očitovanje. Još u ponedjeljak je zamjenik ruskog trajnog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a Dimitrij Poljanskij izjavio da je "puno nekonzistentnosti u Kremenčuku” te da “to izgleda kao provokacija kakve smo već vidjeli u Buči".
Aludirao je, naravno, na rusku teoriju zavjere prema kojoj nisu njihovi vojnici ti koji su strijeljali desetke civila čija su tijela pronađena na ulicama ovog grada, uz još stotine mrtvih pronađenih u masovnim grobnicama oko ovog gradića u blizini Kijeva, već da su taj masakr proveli ukrajinski vojnici nakon što su se ruski okupatori povukli iz njega krajem ožujka - ili da je cijeli masakr lažiran.
Dugi niz ruskog negiranja zvjerstava nad ukrajinskim civilima
Ove neutemeljene ruske izlike analizom je demantirao niz medija i nevladinih organizacija, od BBC-a, AP-a i New York Timesa do neovisnog ruskog portala Meduza, a o samom ukrajinskom tužiteljstvu da ne govorimo.
Niz svjedoka iz Buče potvrdio je da su ruski vojnici ti koji su izvršili masakr. Ruskim dužnosnicima i propagandistima ključni dokaz je bio taj što gradonačelnik Buče Anatolij Fedoruk nije spominjao tijela na ulicama kad je proglasio grad oslobođenim 31. ožujka, iako je ranije tog mjeseca govorio za AP kako “psi trgaju tijela” ubijenih na ulicama grada.
Primjera ruskog poricanja vlastitih ratnih zločina u Ukrajini previše je da bi ih se ovdje nabrojalo. Spomenimo samo još bombardiranje rodilišta u Mariupolju - za koje, baš kao i za razaranje čitavog tog grada, Rusi apsurdno krive ukrajinske branitelje - ili raketni napad na željezničku postaju u Kramatorsku, gdje je ubijeno 59 civila koji su čekali evakuaciju. Tada su tvrdili da je postaju pogodila ukrajinska raketa Točka-U te da ruska vojska više ne koristi taj tip projektila, iako je to evidentna neistina.
Još jedan barbarski napad u Mariupolju koji je Rusija pokušala negirati, onaj na gradsko kazalište, Amnesty International je upravo danas proglasio ratnim zločinom, na temelju iskaza 52 svjedoka.
Snimke jasno pokazuju: Prva raketa pogodila šoping-centar, druga tvornicu
Vratimo se, ipak, na napad u Kremenčuku. Teorija da je pogođena obližnja tvornica, a da je eksplozija oružja u njoj posredno izazvala požar u trgovačkom centru još je mogla proći dok Ukrajina nije objavila snimke dvaju raketnih udara.
Na prvoj snimci s nadzornih kamera u obližnjem parku Miski, objavljenoj u srijedu, ne vidi se sam projektil, ali je vidljivo da je došlo do dvije eksplozije, jedne za drugom.
Prvo se u pozadini vide oblak dima kako se diže iz smjera šoping-centra i ljudi koji bježe u suprotnom smjeru. Potom se vidi eksplozija koja se reflektirala u površini vode, a koja je po svemu sudeći uzrokovana udarom druge rakete. Ljudi u parku se potom skrivaju, a jedan muškarac skače u jezero.
Sky News je geolocirao lokaciju drugog udara i navodi da se radi o industrijskom pogonu koji se nalazi između šoping-centra (udaljenog nekih 500 metara od dijela tvornice koji je pogođen raketom) i parka. Nevladina vojno-istraživačka organizacija Bellingcat također je preko satelitskih snimki potvrdila da su pogođeni i tvornica Kredmaš i trgovački centar Amstor na kojem se krov urušio, uz vidljivo mjesto udara na gornjem desnom uglu centra.
U isto vrijeme, nije vidljiva šteta između Amstora i Kredmaša, a morala bi biti vidljiva da je Amstor posredno zahvaćen eksplozijama u Kredmašu. Također, na snimkama bi se morao vidjeti ili čuti niz takvih sekundarnih detonacija, tipičnih za požare u skladištima oružja i streljiva.
Ruski izvori iznose jednu verziju događaja za drugom
Onda je Zelenskij u četvrtak objavio snimku na kojoj se jasno vidi pogodak trgovačkog centra projektilom. Bellingcat i BBC su, među ostalima, geolocirali i ovu snimku i utvrdili da je projektil zaista pogodio trgovački centar. BBC je to objasnio u sljedećoj reportaži.
>> BBC provjerio ruske tvrdnje o raketiranju krcatog šoping-centra
Ipak, osim dvije već spomenute verzije događaja, Rusi i njihovi separatistički vazali iznijeli su i treću, ne zamarajući se time da proturječe sami sebi. Pomoćnik predsjednika samoproglašene Luhanske Narodne Republike VItalij Kiseljev ustvrdio je da je sam trgovački centar služio kao skladište oružja dopremljenog iz SAD-a i Europe.
“Ovo je vrlo tipičan obrazac ponašanja proruskih protučinjeničnih zajednica, koje prvo pokušavaju prilagoditi sve što smatraju ‘dokazima’ ruskim tvrdnjama, a onda kada se (te teorije) raspadnu, dolaze s potpuno novim vlastitim idejama”, objasnio je u objavi na Twitteru Eliot Higgins iz Bellingcata.
Bellingcat u svojoj analizi ističe da je prema jednom izvještaju iz 2014. navedeno da je tvornica bila korištena za popravak tri vojna vozila, ali da “to samo po sebi ne dokazuje da je to bilo skladište američkog i europskog oružja i streljiva osam godina kasnije, kako tvrdi Rusija”.
Zašto su ruske snage onda raketirale šoping-centar? Za odgovor trebamo sagledati kontekst.
Sovjetska raketa iz šezdesetih namijenjena za uništavanje nosača aviona
Britansko ministarstvo obrane je u svom redovitom obavještajnom izvještaju u utorak navelo da je Rusija od prošlog petka do nedjelje “pokrenula neuobičajeno intenzivne valove udara diljem Ukrajine koristeći rakete dugog dometa”. No ključno je koje su rakete koristili - ne navođene i “visokoprecizne”, kako je priopćio glasnogovornik ruskog ministarstva obrane general Igor Konašenkov - i kako i inače opisuje ruske raketne napade diljem Ukrajine, i kada pogode i kada promaše ciljane mete.
Britansko ministarstvo, međutim, navodi da su lansirani projektili “vrlo vjerojatno (obavještajna sintagma koja označava najvišu moguću vjerojatnost) uključivali AS-4 KITCHEN iz sovjetske ere i modernije rakete AS-23a KODIAK, ispaljene iz bjeloruskog i ruskog zračnog prostora".
AS-4 Kitchen je inače NATO-ov naziv za ruske rakete koje Rusija zove Kh-22. Riječ je o raketama sovjetske proizvodnje koje su razvijene davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Još bitnije, radi se o projektilima zrak-površina (kopnena ili morska) zamišljenima za gađanje strateških meta u slučaju izbijanja trećeg svjetskog rata, poput nosača zrakoplova i njihovih udarnih skupina.
Ovaj projektil težak je zastrašujućih 5.5 tona, ima bojevu glavu tešku oko 1000 kilograma, a po potrebi može nositi i nuklearnu bojevu glavu. Domet mu iznosi više od 500 kilometara, uz maksimalnu brzinu od čak 4.6 Macha - ali je zato notorno neprecizan. Po savjetniku ukrajinskog predsjednika mogu promašiti cilj za 200-300 metara, a prema austrijskom vojnom ekspertu i povjesničaru Tomu Cooperu i do 600-800 metara.
Odmazda za uspješne ukrajinske napade
Cooper je u svom redovitom izvještaju o ratu u Ukrajini iznio mišljenje da je napad na Kremenčuk bio ruska odmazda za niz uspješnih ukrajinskih raketnih napada na Zmijski otok, na ruski vojni konvoj u Hersonskoj oblasti, na stožer ruske 20. kombinirane armije i na skladište oružja u Luhanskoj oblasti.
Unatoč krvoproliću nad civilima koje su izazvali ovim razornim, ali nepreciznim raketama - ili baš zbog toga - ruske zračne snage nastavile su ih lansirati na ukrajinske gradove. U utorak su, prema ukrajinskim izvještajima, ispalile desetak istih raketa na vojnu bazu u Očakovu i na stadion u Mikolajivu. U napadu su ubijena najmanje tri civila, uključujući šestogodišnju djevojčicu, a ranjeno je još šestoro.
Cooper smatra da su i to učinili iz odmazde za još jedan niz ukrajinskih udara artiljerijom (a navodno i američkim raketnim sustavom HIMARS) na Zmijski otok, vojnu bazu u Perevalsku u Luhanskoj oblasti, ali i na zračnu bazu kod Kurska u samoj Rusiji.
"Ovo su rakete starog tipa, a njihovo navođenje je potpuno neprecizno, imaju širok domet. Vjerojatno se zato dogodio takav apsolutno nelogičan pogodak u privatne kuće u Odesi", objasnila je Natalia Humenuk, glasnogovornica oružanih snaga na jugu Ukrajine.
Je li ovo bio ratni zločin?
Što se tiče tvrdnji da je Amstor odavno zatvoren, osim niza svjedoka koji su za ukrajinske i zapadne medije potvrdili da su bili u centru u trenutku napada, jedan od njih je na društvenim mrežama objavio i fotografiju računa iz kupovine u njemu, nekoliko sati prije napada.
Usto, Ukrajina je danas objavila i snimke nadzornih kamera iz samog centra koje jasno pokazuju da je radio i da su se u njemu nalazili civili, odnosno trgovci i kupci, a ne vojnici iz ruskih propagandnih konstrukcija.
Zelenskij je za napad u Kremenčuku ustvrdio da se očito radilo o namjernom napadu, odnosno da su Rusi “htjeli ubiti što više ljudi u mirnom gradu, u običnom trgovačkom centru". Iako je takav scenarij, za razliku od ruskih teorija o streljivu koje je eksplodiralo, moguć, iz onoga što znamo, čini se vjerojatniji sljedeći scenarij: Rusija je gađala tvornicu koju, opravdano ili ne, smatra tvornicom i/ili skladištem oružja, odnosno vojnom metom.
A budući da je koristila zastarjele i notorno neprecizne projektile, nehotice je pogodila obližnji, ali odvojeni trgovački centar - civilnu metu koja nema nikakvu vojnu vrijednost.
Je li to ratni zločin, zasebno je pitanje na koje nema jednostavnog odgovora. No kako vojni bloger koji na Twitteru piše pod imenom Chris O. ističe, Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda navodi da se ratni zločin dogodio u slučaju “namjernog pokretanja napada uz znanje da će takav napad uzrokovati slučajne gubitke života ili ozljede civila”.
A ruska vojska je morala znati koliko su precizni njeni prastari projektili. No jedno je izvjesno - Rusija je još jednom uhvaćena u laži o brutalnim napadima na civile koje vrši u Ukrajini.