Zamjenica glasnogovornika MUP-a Emina Lišić pojašnjava da taj sporazum ne propisuje uvjete pod kojima će se državljanstva Hrvatske i BiH stjecati u budućnosti, nego, sukladno Daytonskom sporazumu, osobama koje su već stekle državljanstva dviju država omogućuje da ta državljanstva i zadrže.
O tom sporazumu jučer je govorio i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks također naglasivši da neće doći do gubitka stečenog dvostrukog državljanstva, ali da će se ubuduće državljanstvo moći stjecati samo na temelju faktičkog življenja na području države.
Na dnevnom redu predstojeće saborske sjednice je i prijedlog ratifikacije Europske konvencije o državljanstvu, koja pravo na stjecanje državljanstva načelno veže uz stvarni boravak u državi i zabranjuje bilo kakav oblik diskriminacije.
Kako bi postojeći Zakon o državljanstvu prilagodila Konvenciji, Vlada je u studenome prošle godine osnovala međuresornu skupinu.
Iz te je skupine, pak, najavljivano da će se stvarni boravak kao uvjet za stjecanje državljanstva propisati i za pripadnike hrvatskog naroda, koji po važećem Zakonu, hrvatskim državljanima mogu postati neovisno o tome prebivaju li u Hrvatskoj.
Da bi stekli pravo na hrvatsko državljanstvo, pripadnici drugih etničkih skupina na hrvatskom teritoriju moraju neprekidno prebivati najmanje pet godina.
(Hina) xum/xnb/xibob ysšh