VLATKO PAVLETIĆ: BIBLIOTEKA STOLJEĆA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI IZUZETNO VAŽNA ZA POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI I JEZIKA

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, koju je Matica hrvatska počela objavljivati prije deset godina, izuzetno je važna za povijest hrvatske književnosti, za povijest hrvatskoga jezika te razvitak jezika, izjavio je glavni urednik Biblioteke akademik Vlatko Pavletić, u povodu objavljivanja sedamdesetoga sveska, napomenuvši kako će Biblioteka nadmašiti zamišljenih 300 svezaka.

Dosad su 22 sveska rasprodana, a javnost je osobito dobro primila, uz pojedine pjesnike i prozaiste, jezikoslovne rasprave i političke eseje, rekao je Pavletić, spomenuvši Barakovića, Cesarića, Delorka, Domjanića, Frana Krstu Frankopana, Kurelca/Tkalčevića, Ivekovića/Broza, Kovačića, Kumičića, Nazora, Šufflaya, Kriškovića, V. Kušana i t.d.

"Sve to dogodilo se u pomalo nemogućim uvjetima, od gotovo potpunoga medijskog prešućivanja Biblioteke do nedostatka pravog izdavačkog marketinga", izjavio je.

Pavletić je od sljedećega sveska (Usmene epske pjesme) najavio izlazak CD-a, kao dodatka svakome svesku, koji će za računalno pretraživanje biti opremljen kao i knjiga.

Govoreći o značenju Biblioteke, glavni urednik ističe kako Stoljeća pružaju najpouzdanije što se može dobiti o nekom piscu, od najstarijih vremena. Za razliku od Pet stoljeća hrvatske književnosti, Stoljeća donese originalne tekstove autora, što je mnogo teži i kompliciraniji put. Naprosto nismo htjeli slijediti raskrčeni put Pet stoljeća, napomenuo je.

"U javnosti se mogla čuti ocjena kako je biblioteka Pet stoljeća u kojoj je objavljeno oko 160 knjiga bila bolja od Stoljeća hrvatske književnosti", podsjetio je Pavletić, dodavši kako ta ocjena ne stoji, jer Stoljeća objavljuju tekstološki autentične tekstove opskrbljene sa svim relevantnim podatcima, predgovori su potpuniji, kao i kronologija i bibliografija. Smatra da je u javnosti namjerno stvorena fama da se Stoljeća ne prodaje i da za njih ne postoji interes.

Izvršni urednik Stoljeća akademik Dubravko Jelčić biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti smatra nepouzdanom, jer su u njoj autentični tekstovi mijenjani.

"Iz Biblioteke Stoljeća sve se može citirati, sve je autentično, sve je kao u izvorniku, što nije slučaj sa Pet stoljeća", dodao je Jelčić.

Po Pavletićevim riječima Stoljećima se prvi put hrvatska književnost otima iz ruku falsifikatora. Prvi put, uz ine, u toj biblioteci bit će objavljena Šenoina djela, onako kako je on pisao, dometnuo je.

"Za sljedeću godinu pripremamo izbor iz političkih tekstova Augusta Cesarca, koji je bio prešućivan. Sa svojim stavovima on nije bio prihvatljiv Komunističkoj partiji", podsjetio je Pavletić, dometnuvši kako će to biti "dobar predtekst za pisanje o vremenu, kad se prešućivalo sve što se moglo prešutjeti".

Osnovno je načelo Biblioteke da se ne objavljuju živi autori, da se dobije posljednji tekst, koji je objavljen za života autora ili original. Tekstovi koji nisu objavljeni ne uvrštavamo u Stoljeća, izjavio je, usporedivši književna djela s djelima slikara koja nakon smrti autora dobivaju na vrijednosti i obrnuto.

Idući svesci Stoljeća, Biblioteke koja je otvorena, u kojoj se objavljuju svi važni tekstovi, i oni koji su tijekom pola stoljeća bili proskribirani, bit će posvećeni Kupareu, Raosu, Nizeteu.

(Hina) xmc ymc

Pročitajte više