Rekao je da se pri izradi Zakona o elektroničkim medijima pošlo od pretpostavke da informacije, posebno u zemljama u tranziciji, nisu samo roba jer one sadrže i visoke društvene i državne interese.
Ocijenivši kako su se u Hrvatskoj stvorili razni medijski monopoli ali i monopoli izvan medija koji na njih snažno utječu, Vujić je rekao kako će novi zakoni jamčiti veću autonomiju medija, uz potpunu trasparentnost vlasništva nad njima.
Istaknuo je da je posebna pozornost posvećena zaštiti pluralizma medija kroz osnivanje Fonda za koji bi se izdvajalo tri posto prihoda od pretplate HRT-a.
Po Vujićevim riječima, na taj bi se način prikupilo 30-ak milijuna kuna za sufinanciranje djelatnosti lokalnih medija i njihov profesionalni razvoj, te omogućilo otvaranje 600 do 800 novih radnih mjesta.
"To je bitno i zbog toga što politička stabilnost države koja, između ostalog, ovisi i o kvaliteti medija i profesionalnosti novinara koji u njima rade", rekao je.
Zakonom o medijima i zakonom u elektroničkim medijima, među ostalim, uvela bi se evidencija financiranja medija, zabrana istodobnog obavljanja radijske i televizijske djelatnosti, a nakladnici bi bili obvezni objaviti vlasničku strukturu i programsku koncepciju. Propisala bi se i obveza registriranja distribucije medija, stalna kontrola zakonitosti i načina korištenja odobrenih radijskih i televizijskih frekvencija, te uvođenje konzultativnih prava novinara u skladu s europskim standardima, rečeno je na završnoj raspravi o zakonu o elektroničkim medijima koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru.
Raspravu su u hotelskom naselju Solaris organizirali Hrvatska udruga radija i novina u suradnji s Ministarstvom kulture.
(Hina) dfer so