CIJENE nafte pale su danas na međunarodnim tržištima ispod 83 dolara budući da trgovci strahuju od slabljenja potražnje u razdoblju pojačane inflacije i problema u nabavi koji koče oporavak velikih gospodarstava od pandemijske krize.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 58 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 82.84 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 48 centi nižoj cijeni od 80.16 dolara.
Trgovci su se danas fokusirali na mogući utjecaj problema u opskrbi energijom, ponajprije u Kini, na potražnju za naftom. Vlasti su racionalizirale potrošnju struje u prijelazu na obnovljive izvore energije, što je utjecalo na proizvodnju.
"Kina prolazi kroz ozbiljnu energetsku krizu"
Situaciju dodatno otežava i poskupljenje ugljena i plina.
"Ovo je teško razdoblje za Kinu, koja prolazi kroz ozbiljnu energetsku krizu", tumači Stephen Brennock iz brokerske tvrtke PVM.
Međunarodni monetarni fond snizio je u utorak prognozu gospodarskog rasta u SAD-u i drugim velikim gospodarstvima zbog poremećaja u nabavnim lancima i troškovnih pritisaka koji koče oporavak od pandemijske krize.
Sporiji rast znači i sporiju potražnju za energentima pa je MMF-ova prognoza zabrinula trgovce.
Uteg cijenama nafte bio je danas i jači dolar, budući da slabi kupovnu moć onih koji naftu kupuju drugim valutama pa potražnja slabi.
"Cijene plina i ugljena će potaknuti potražnju za dizelom i mazutom"
Značajniji pad cijena nafte zakočilo je pak poskupljenje plina budući da su je mnogi proizvođači struje počeli koristiti kao zamjenu.
"Sve se više očekuje da će visoke cijene plina i ugljena vjerojatno potaknuti potražnju za alternativnim gorivima, poput dizela i mazuta", napisali su u bilješci analitičari ANZ Researcha.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojoj stranici da je barel referentne košarice nafte njezinih članica u utorak stajao 82.37 dolara, što znači da je pojeftinio 16 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.