JEDINA jača stranka čije kandidate nećete upoznati na Izbori.net-u je HDZ. Zašto odbijamo predstaviti HDZ, kao što predstavljamo druge stranke – pitali su nas mailom mnogi posjetitelji. Gospodo, ne odbijamo mi informirati o HDZ-u, već HDZ odbija da vas informiramo.
Svoje kandidate nije želio predstaviti HSLS, uz obrazloženje «kako ne vide na koji bi im način to pomoglo u kampanji», te da su «pitanja previše privatna». Neki su HSLS-ovci upitnike poslali usprkos ili ne znajući za direktivu iz središnjice.
Za razliku od spomenutih, najjača hrvatska opozicijska stranka, unatoč više puta ponovljenom obećanju, ne samo da odbija predstaviti svoje kandidate na Internetu, već od onih kandidata koji su to učinili samoinicijativno – zahtijeva da svoje upitnike povuku s Izbori.net-a.
Manje od deset dana pred izbore postalo je izvjesno da HDZ svoje kandidate neće predstaviti u jedinom mediju koji bi istima besplatno dao prostora koliko žele za predstavljanje kandidata, da kažu tko su, što su i što znaju. Jedan HDZ-ov kandidat koji nam je upitnik poslao samoinicijativno, jučer nas je uz ispriku pristojno zamolio da njegov upitnik maknemo sa stranice. Tako smo učinili, zašto da jedan pišljivi upitnik gospodina eventualno košta saborskog stolca.
Kako interpretirati tu ružnu činjenicu? Možda je Izbori.net, usprkos činjenici da nas na forumu konkurentskog portala nazivaju «pašalićevsko-sanaderovim isprdcima», zapravo komunistički jugosrboslavenski medij koji nije vrijedan toga da se gospoda iz HDZ-a s njime bakću? Prosudite sami. Ali zašto je onda od strane HDZ-a uopće obećano predstavljanje kandidata? I kako to da način na koji predstavljamo stranke, a smatramo da ih predstavljamo potpuno ravnopravno, nije zasmetao ostalim strankama «desnog centra» (što god to značilo), poput DC-a, HKDU-a, HB-a i HČSP-a?
Tu je posebno interesantan primjer Hrvatskog bloka. HDZ sada gradi imidž stranke koja je umivena od Pašalića i svega što je on predstavljao, za koju su bahatost i arogancija prošlost. No činjenica je da se HDZ, barem što se Izbori.net-a tiče, ponaša isto kao 1999., dok se Pašalićev HB pokazao strankom koja je bez problema nama i posjetiteljima pružila sve informacije koje smo zatražili. Pa je pitanje, zapravo, tko se umio od koga.
Ako nije to o sorosevskom portalu, onda mora biti da je HDZ jednostavno premoćan da bi se baktao s medijem toliko nevažnim poput Interneta. Baš kao što je bio i 1999., kada smo radili prvi Izbori.net, a kada su također bili jedina stranka koja ni na koji način nije željela surađivati.
Ili pak HDZ, podcjenjujući svoje birače, procjenjuje da im web jednostavno nije interesantan jer (informatički?) pismeni ljudi ionako nisu njihova publika?
Posljednja opcija je ona koju su tako iskreno priznali Budišini «liberali», a zbog čega je jedna osoba u HSLS-u zadužena za odnose s novinarima napustila stranku. «Ne vidimo kako bi nam to pomoglo u kampanji». Doista, odgovori HDZ-ovaca na pitanja o znanju stranih jezika, profesionalnoj karijeri ili primjerice omiljenoj knjizi (a tu se čak i nogometaši snađu, uvijek je Alkemičar), možda im zbilja ne bi pomogli u kampanji.
Rado bismo saznali odgovor, no ostaje nam da nagađamo jer glasnogovornik HDZ-a, koji nam je osobno u dva navrata obećao informacije o kandidatima, više mi se ne javlja.
Ivo Sanader daje five mladom košarkašu, nakon čega s ekipom izlazi iz nekakve pikselizirane pozadine, a smije se s bannera na kojem su kursor i tipkovnica – što bi sve zajedno trebalo sugerirati kako se radi o političkoj opciji koja zagovara modernu, informatiziranu Hrvatsku. Ali, ako ćemo pravo, te reklame informatički pismeni dio gledateljstva može progutati otprilike kao reklame za fitness čajeve na kojima frfljave hostese nose «doktorica» bedževe.
To su plaćeni oglasi, a realnost je ista kao u vrijeme kad se HDZ-ovci nisu slikali ispred Matrix pozadina nego pečenih volova. Realnost je da HDZ birači koji se umiju služiti Internetom čak niti ne interesiraju. A i nešto još strašnije: HDZ se od 1999., ako je suditi po ovom primjeru, nije promijenio. Način razmišljanja ostao je stari, nova je samo PR agencija.
Matija Babić