Zašto u Zagrebu trava raste tako brzo? "Ne, klima nije tropska. Grad se nije snašao"

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Dok gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević govori kako "trava raste kao luda zbog gotovo tropske klime ovoga ljeta", agronom Ivo Grgić za Index govori kako je klima u Zagrebu ipak kontinentalna te da su razlozi zbog kojih nastaje problem s travom samo djelomično povezani s klimom.

Tomašević govorio kako smo imali tropsku klimu

>>Tomašević: Trava raste kao luda

"Trava raste kao luda jer smo od svibnja imali praktički tropsku klimu - ogromne količine padalina i visoke temperature, u kombinaciji je to dovelo do rasta trave kakvog nije bilo nijednog ljeta", rekao je Tomašević još 22. kolovoza na ovu temu.

Nakon što je Tomašević o nepokošenim zelenim površinama govorio istaknuvši da "trava raste kao luda", pitali smo Zagrepčane smatraju li doista da je grad prljav.

Gospođa na koju smo naišli smatra da je grad "odvratan". "Jako loše to izgleda, ružno je stvarno. Grad je jako neuredan", dodala je druga djevojka.

Ipak, ima i onih koji se slažu s argumentima koje je iznio gradonačelnik Tomašević. "Ima istine u onome što je rekao gradonačelnik. Ja znam jer živim u kući, vrt je velik i nikada nismo toliko puta kosili travu kao ove godine. Tako da nije baš sve tako crno", poručila je prolaznica. 

Neki misle da stanje nije isto u svim dijelovima grada. "Iskreno, u zadnje vrijeme nisam bila toliko po gradu, ali trenutno mi se čini da nije neuredan ako mislite na trg i centar. Ovako po kvartovima čak i je neuredan", naglasila je djevojka. Ipak, tvrdi kako nije primijetila ostatke grana i nepokošenu travu.

Ima i onih koji misle da je ovakvo stanje bilo i prije. "Uvijek je bio prljav. Ovo s granama i travom je razumljivo jer nemamo toliko komunalne službe. Oni su zaokupljeni nepogodom koja je bila. Ne stignu oni sve to pokositi. Mislim da je to prenapuhano i da ljudi ne shvaćaju", naveo je čovjek. 

"Nemamo radnike"

Tomašević je u drugoj prigodi naveo kako prošla dva ljeta nije bilo problema s košnjom.

"Dogodila se najveća oluja u povijesti Zagreba. Mi smo imali 4000 stabala izvaljenih iz korijena, imali smo 10.000 oštećenih stabala s odlomljenim granama koje su pale na zelene površine", kazao je.

Tvrdi kako je dosad ciklus košnje trave bio jednom mjesečno, ali da je sada zbog tropske klime potrebno kositi svaka dva tjedna.

"Osnovni je problem u nedostatku radnika za ovakve izvanredne situacije. Želim da je Zagreb spreman i za to i sada zapošljavamo dodatnih 100 radnika", najavio je. Rekao je da Grad upravlja otprilike polovinom zelenih površina u Zagrebu, dok je druga polovina ili u privatnom vlasništvu ili u vlasništvu države.

Recimo i da je Grad Zagreb na Facebooku objavio da će Zagrebački holding trajno zaposliti oko 100 dodatnih radnika na održavanju zelenila i pojačati mehanizaciju koja može brže i kvalitetnije uklanjati posljedice eventualnih nepogoda. Na stranicama ZGH našli smo natječaj za vrtlare. Traže ih 36. Mjesečna bruto plaća vrtlara je 1040 eura plus dodatni mjesečni primici od 132 eura.

"Prijavilo se stotinjak ljudi"

Danas smo Gradu Zagrebu poslali upit koliko se ljudi javilo na natječaj. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor. Tomašević je na današnjoj presici rekao da je pokrenut proces da se zaposli što više ljudi.

"Zbog sanacija nevremena je kasnio program košnje. U procesu je zapošljavanje tridesetak ljudi, javilo se stotinjak ljudi na ta radna mjesta", rekao je Tomašević dodajući da onda ide zapošljavanje još sedamdesetak ljudi.

Agronom Grgić: Jest, puno je više kiše, ali ima tu i nesnalaženja vodstva Grada

Prof. dr. sc. Ivu Grgića s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smo pitali više oko ove tematike.

"U Zagrebu imamo više trave nego prije iz dva razloga. Jedno je sigurno, to je vrlo visoka razina padalina u odnosu na prosjek zadnjih godina, a drugo je malo nesnalaženje vodstva Grada u organizaciji košnje. Treba pridodati i malenu odgovornost građana Zagreba, koji bi mogli i sami sudjelovati u košnji, što ne isključuje odgovornost Grada kao davatelja usluge zbog koje su i plaćeni", govori Grgić.

Dodaje kako svakako treba reći da je ova godina netipična po pitanju padalina. Pitamo ga može li se reći da je klima tropska.

"To je poštapalica kad se kaže da je klima tropska. Da biste za određeno područje proglasili određenu klimu, nije dovoljna jedna godina ili dvije godine, potrebno je duže razdoblje da kažemo da je klima tropska, suptropska itd.

Ovo sad ima neka nespecifična obilježja za ovo podneblje, ali ne radi se tropskoj klimi. Ali to je popularno reći da se ukaže da se radi o puno padalina, visokoj vlažnosti, pojavi biljnih bolesti. Međutim, mi imamo kontinentalnu klimu koja je pod utjecajem promjena", objasnio je.

"Zapad nema ovaj problem"

Istaknuo je kako nema samo Zagreb problem s travom koja nekontrolirano raste.

"Imamo taj problem i u ruralnom dijelu Hrvatske, vidimo veće površine zarasle u travu. To je prije bila blagodat za te stanovnike zbog toga što su tako hranili stoku. Sad više nema ni stoke, a sve je manje i ljudi", dodaje.

Pitamo ga što je sa susjednim zemljama.

"Sličan je problem u državama gdje je neorganiziranost lokalne uprave. U državama zapadne Europe ili sjevera, gdje su isto jako visoke razine padalina, toga nemate. Zato što su prilagodili sustave, imaju planove održavanja, opremljeni su strojevima. Organizirani su. Zagreb očito nije dobro pripremljen, ali istina jest da trava doista jako brzo raste", istaknuo je.

Govori kako sljedeće godine može stići drugačiji problem.

"Ako budemo imali i sušno razdoblje, tada ćemo prozivati Grad jer nema trave, što znači da uvijek treba biti prilagođen situaciji i biti spreman i na godine s manje padalina", objasnio je agronom Grgić.

Pročitajte više