NA SUĐENJU bivšem premijeru u slučaju Hypo i INA MOL završne riječi ima tužiteljstvo.
Tijek ročišta:
14:30 Državno tužiteljstvo je zatražilo maksimalnu kaznu od 15 godina za bivšeg premijera Ivu Sanadera u slučaju INA-MOL.
"Sanader ne samo da nije štitio interese Hrvatske, već ih je izdao za pišljivih 10 milijuna eura", decidirana je Marušić.
12:50 - Određeno je deset minuta pauze.
12:30 - "Izvodima iz sudskog registra ne mogu se potvrditi teze da je novac uložen u dokapitalizaciju. Iznos koji je uložen u dokapitalizaciju je znatno manji. Obzirom na sve navedeno, da je postojao dogovor između Sanadera i Ježića da će novac ostati na računu, da će se koristiti za poslovanje, svrha u koju je utrošen nije bitna", kaže tužiteljica.
Tužiteljstvo odbacuje Sanaderove navode da je Ježić svojim svjedočenjem sebi kupio bolju procesnu poziciju. Tvrdi da je Ježić iz pritvora izašao nakon što su prestale okolnosti zbog kojeg je bio u pritvoru. Također tvrdi da se protiv Ježića i dalje vode istrage.
"Sanaderu je to dobro poznato jer je on zajedno s Ježićem u tim istragama optužen za više kaznenih djela", kaže tužiteljica.
Nelogična je, tvrdi, Sanaderova tvrdnja da svi svjedoci lažu kako bi spasili sebe.
12:26 - Tužiteljstvo tvrdi da je Sanader s Ježićem imao puno bliži odnos nego što pokušava prezentirati.
Također, tvrdi da se Sanader nije odmah želio obratiti svom bratu Flaviju kako bi umanjio rizik da će ga se povezati s kaznenim djelom.
12:22 - "Dokazni postupak nedvojbeno iskazuje da je iza isplata stajao MOL, odnosno Zsolt Hernadi. Naravno da MOL nije mogao direktno to isplatiti, već je morala posredovati osoba vezana s MOL-om kako bi se prikrili tragovi. Fazekaš je bio idelana osoba za to", kaže tužiteljica.
Fazekaš je, ističe tužiteljstvo, niz godina povezan s MOL-om. "Upravo je MOL društvo Hangarn iskoristio za uplatu društvu Xenoplast. Nije upitno da je vlasnik Hangarna Mihail Gucerijev", tvrdi tužiteljica.
"Logično je bilo da se iskoriste off shore kompanije s Cipra jer je u tim off shore zonama lakše sakriti porijeklo novca jer je financijska kontrola puno slabija. Istina je da je tužiteljstvo tvrdilo da su to MOL-ove tvrtke, ali tijekom istrage utvrđena je povezanost Fazekaša i MOL-a", kaže tužiteljstvo.
Tvrdi da je vrlo logičan odgovor na pitanje kakav je interes Gucerijeva u cijeloj priči. "Očito je MOL u njegovoj interesnoj sferi i na taj način štiti svoje poslovanje i poslovne interese. Gucerijev je rekao da je Hernadi njegov prijatelj, partner i jedan od najpoštovanijih ljudi u naftnom biznisu. S druge strane, Sanader je angažirao osobu od svog povjerenja, a to je Robert Ježić".
12:15 - Hrvatska strana bila je ta koja je pokazala interes za oživljavanejm Družbe Adria, tvrdi tužiteljstvo, te dodaje da ruska strana nije bila zainteresirana.
Zbog toga su, kaže tužiteljica, nevjerodostojni iskazi Fazekaša i Gucerijeva koji kažu da je projekt zapeo zbog hrvatske strane.
12:03 - Iskazima Imre Fazekaša i Mihaila Gucerijeva obrana je pokušala srušiti iskaze Ježića i Hurlimanna. Oni su tvrdili da je novac Ježiću isplaćen za lobiranje u projektu Družba Adria.
"Fazekaš je potvrdio da je spomenuo MOL kao jedno od društva s kojima inače kontaktira. Ovo je neuvjerljivo. Iz kojeg razloga se Fazekaš imao potrebu posebno se predstavljati Hurlimannu kada ga je, prema njegovu iskazu, upravo Hurlimann nazvao s poslovnom ponudom", kaže tužiteljica.
Neuvjerljivo je, kaže, i što Fazekaš nije posebno provjeravao Xenoplast, već je samo znao da je direktor Hurlimann, a vlasnik Ježić. "Posebno je neuvjerljivo da je Fazekaš zaključio ugovore, a da nikad nije kontaktirao Ježića koji bi te ugovore trebao završiti. Također je neuvjerljivo da je isplatio pet milijuna eura, bez da je ikad vidio osobu koja bi treala napraviti taj posao i koja do tada nije ništa napravila".
12:00 - "Nakon raskida ovih ugovora nitko nije tražio povrat novca niti su kontaktirali sa Stefanom Hurlimannom. Tek dvije godine kasnije su na adresu Xenoplasta došli zahtjevi za povratom novca. Ovakav potez, koji je uslijedio nakon što je pokrenuta istraga u ovom predmetu, očtio je povučen da se prikrije fiktivnost ovih ugovora", kaže tužiteljica.
Tužiteljstvo tvrdi da je dogovor očito bio da će novac od mita neko vrijeme ostati na Ježićevom računu i koristiti se u poslovanju kako bi kasnije lakše mogao biti isplaćen Sanaderu.
"Naknadno je taj novac uložen u poslovanje tako da je njime kreditiran Dioki, a kasnije je došlo i do spajanja tih dviju tvrtki. Spajanjem je Dioki preuzeo sve obveze Xenoplasta, uključujući i pet milijuna eura prema RH. Ježić je naveo da taj novac nije njegov, da je transferiran kao mito Sanaderu i da će biti prebačen RH".
11:57 - "Da je novac namijenjen Sanaderu pokazuju okolnosti u kojima je došlo do raskida ugovora. Iz iskaza Ježića proizlazi da je on Sanaderu na putu za Milano rekao da više ne želi sudjelovati u tome. Počeli su već medijski napisi o tome, a optuženik više nije bio premijer pa mu je to mogao odbiti", tvrdi tužiteljica.
Ježić je u svom iskazu dalje kazao da je Sanader njegovo odbijanje podnio mirno, te da je zatražio da idući dan odu u Zurich, gdje su se sastali sa Sanaderovim bratom Flaviom.
"Flavio Sanader je iskazivao suglasno s optuženikom u dijelu obrane kada je govorio da nije bilo riječ o nikakvom novcu. No, uzimajući u obzir da se radi o bratu optuženika, njegova vjerodostojnost je upitna", kaže tužiteljica.
11:54 - Sanader je tvrdio da je Hernadija pozvao natrag zato što je Ježić tražio njegovu pomoć vezano za probleme koje je Dioki imao s MOL-om.
"Ovo objašnjenje nije uvjeljivo", tvrdi tužiteljica. Kaže kako nije uvjerljivo da bi Sanader pozvao Hernadija natrag samo zbog Ježića, kao ni da bi Ježić u tom slučaju čekao u susjednoj prostoriji.
11:52 - Tužiteljica podsjeća na Ježićeve riječi da je Sanader od njega tražio primitak većeg novčanog iznosa.
"Ježić je iskazao da je za to iskoristio tvrtku u Švicarskoj i da je to organizirao preko Stefana Hurlimanna koji je direktor u toj tvrtki. Hurlimanna je vezano za isplatu provizije kontaktirao Imfe Fazekaš. Hurlimann je potvrdio da ga je kontaktirao Fazekaš i da je došao u ime MOL-a".
Kao argument da je MOL Sanaderu dao mito, tužiteljstvo ističe i sastanak u Vladi u svibnju 2009. kojeg je Sanader imao s Jozom Petrovićem i Zsoltom Hernadijem. Nakon sastanka došao je Ježić, kojeg je, prema njegovom iskazu, Sanader pitao je li novac uplaćen. Kada mu je Ježić rekao da nije, Sanader je pozvao Hernadija da se vrati natrag.
Nakon kratkog sastanka s Ježićem, Sanader je Ježiću kazao da će ispate biti obavljene u tranšama, s obzirom da se radi o velikom iznosu. Nedugo zatim uslijedila je isplata pet milijuna eura. "Iskaz Roberta Ježića potkrijepljen je dokumentacijom", kaže tužiteljstvo.
11:45 - Nastavljeno je ročište.
10:34 - Određena je pauza do 11:45 sati.
10:33 - Točno je, kaže Laptoš, da je Sanader u Austriji ispitan u svojstvu svjedoka, a ovdje je osumnjičenik. No, tvrdi da je Austrija prepustila Hrvatskoj progon Sanadera upravo zbog lažnog iskaza o primanju provizije.
10:28 - Osim o zlouporabi položaja i ovlasti u ovom se slučaju, kaže Laptoš, radi o kaznenom djelu ratnog profiterstva.
Ističe da su to bile ratne okolnosti, u kojima se 50 posto državnog proračuna koristilo u vojne svrhe. Zbog toga se iz proračuna nije mogla financirati kupnja diplomatskih predstavništava.
"Teška situacija u kojoj se zemlja našla zbog oružane agresije bila je Sanaderu dobro poznata. Bilo mu je poznata i činjenica da su sredstva koja je RH tražila od Hypo banke potrebna za kupnju zgrada diplomatsko-konzularnih predstavništava, kako bi hrvatska diplomacija mogla svijetu objasniti što se događalo u RH. Bilo je to vrijeme kada se RH branila kako oružjem na bojištu, tako i izgovorenom riječi", kaže Laptoš.
Sve te okolnosti, tvrdi Laptoš, Sanader je iskoristio kako bi za sebe pribavio proviziju na kredit kojeg je Hypo banka dala MVP-u.
10:25 - U Striedingerovoj bilješci, kaže Laptoš, stoji da je provizija od pet posto isplaćena Sanaderu, a da Sanader obećao Kultereru u četiri oka da će Hypo banka zauzvrat dobiti povlašteni položaj u Hrvatskoj.
"Puno puta postavljeno je pitanje zbog čega je ova provizija isplaćena. Naravno da nije bilo razloga da se ona isplati. I upravo je u tome zlouporaba Ive Sanadera, da on koristi svoj službeni položaj i položaj glavnog pregovarača kako bi ishodio proviziju za sebe i dogovorio ulazak Hypo banke na tržište RH. Nedvojbeno je utvrđeno da je Sanader počinio ovo kazneno djelo, čime si je pribavio imovinsku korist od 3,65 milijuna kuna", kaže Laptoš.
10:21 - Posebno se Laptoš osvrnula na tvrdnje obrane prema kojima je lagao svjedok Drago Vidaković. Na njega, kaže, imaju poseban pik.
"Čak su kao dokaz htjeli predložiti svjedočenje pravomoćno osuđene madam, koja tvrdi da je Vidaković lagao kako bi za sebe ishodio bolju procesnu poziciju i kako bi bila odbačena tjeralica koja nikad nije raspisana", kaže Laptoš.
Tužiteljstvo je, naime, zgroženo optužbama da Sanaderu podmeću svjedoke, odnosno da bi Mladen Bajić nekoga nagovarao na lažno svjedočenje.
"Drago Vidaković nema saznanja što je bilo u kuverti koju je Kulterer predao Sanaderu. Ne zna je li unutra bio novac, jesu li bili neki papiri... Ali očito je unutra bilo nešto važno, čim je obrana uložila toliko truda da sruši taj iskaz", kaže Laptoš.
10:18 - "Obrana optuženog Sanadera u odnosu na sve svjedoke, osim Kulterera i Perkovića, tvrdi da lažu. Postavlja se pitanje koji je motiv za lažno svjedočenje baš svih svjedoka, a posebno svjedoka koji su došli iz Austrije. Koji je motiv za lažno svjedočenje Tafre, koji je ovdje svjedočio o okolnosti koja nema puno veze s optužnicom. Koja je razlika za lažno svjedočenje Mate Granića? Sanader je rekao da je on tri puta davao iskaz. To je točno, ali on iskaz nije mijenjao već ga je samo nadopunjavao kako se čega sjetio", kaže Laptoš.
Granićev iskaz je, tvrdi Laptoš, potvrdio svjedok Miro Kovačić. "No, obrana tvrdi da i on laže, ali ne objašnjava zašto", kaže Laptoš.
10:14 - Sanader je u svojoj obrani rekaop da on nije mogao iskoristiti svoj položaj zamjenika ministra da ishodi proviziju od banke. Takvo rezoniranje nazvao je "bajkom".
"To možda jest bajka, ali bajke su moguće u stvarnom svijetu pa je očito ovo bajka koja se ostvarila", kaže Laptoš. Tvrdi da takvo tumačenje proizlazi iz bilješke Guenthera Striedingera.
10:10 - "Da je isplatu provizije s Kultererom dogovorio Sanader proizlazi i iz iskaza svjedoka Striedingera i Drage Vidakovića", kaže Laptoš. Tvrdi da su oba svjedoka iskazala da su vidjela Sanadera u Klagenfurtu u društvu ženske osobe.
"Točno je da ovaj susret i boravak Sanadera i Kulterera u Klagenfurtu i predaja žute kuverte nepoznatog sadržaja ne bi značili ništa da sam Sanader ne poriče da se u inkriminiranom vremenu nalazio u Klagenfurtu. Sanader tvrdi da ispred Hypo banke ne postoji parkiralište, a Vidaković je govorio o parkiralištu ispred Hypo Leasinga", kaže Laptoš.
Tvrdi da Striedinger i Vidaković, za razliku od Kulterera, nemaju razloga lagati. Laptoš kaže da je Kulterer priznao da je sa Sanaderom od samog početka uspostavio dobar odnos i da su postali bliski prijatelji.
10:05 - Vještačenjem je, tvrdi Laptoš, utvrđeno da pravi Laxa nije potpisao isplatnice od Hypo banke. Također, tvrdi da pravi Laxa nije poslao ni pismo poslano Hypo banci, a u kojem lažni Laxa objašnjava banku da svoje poslovanje prebacuje na društvo Bishopsdale.
To je bitno, kaže Laptoš, zato što se Sanader poziva na ovaj dokument kada tvrdi da je Laxa poslove s Hypo bankom nastavio i nakon što mu je u potpunosti isplaćena provizija za kredit koji je dobio MVP.
10:02 - "Nedvojbeno je da je Sanader s Kultererom dobio proviziju. Prema iskazu svjedoka Hasslingera, ta provizija je trebala biti i viša. Kulterer je, prema njegovom iskazu, rekao kreditnom odboru banke da Sanader traži proviziju od osam posto", kaže Laptoš.
Provizija je smanjena na pet posto, a Hasslinger je rekao da je to gornja granica. "Očito je da je proviziju u četiri oka s Kultererom dogovorio proviziju. Sanader je, da bi to prikrio, iskoristio ime Eugena Laxe i kao primatelja provizija naveo Laxu kojeg je ranije upoznao", kaže Laptoš.
9:57 - Ime Eugena Laxe, kao primatelja provizije na kredit Hypo banke, samo je krinka za Sanadera, tvrdi Laptoš. Objašnjava kako se Laxe u vezi posla s Hypo bankom ne sjeća niti jedan svjedok, osim Kulterera koji ga se naknadno sjetio.
Šef HYpo banke, kaže Laptoš, tvrdi da mu je Laxa, kojeg tada nije poznavao, prišao i rekao mu da za proviziju od pet posto može dogovoriti ulazak Hypo banke u Hrvatsku preko kredita za MVP.
"Kulterer je Laxu opisao kao osobu od 60-ak godina, dok je pravi Laxa tada imao 76 godina. Striedinger je Laxu opisao kao osobu od 30 do 40 godina. Kada mu je pokazana fotografija pravog Laxe, rekao je da to nije ta osoba. Također je rekao da nije siguran da je po proviziju uvijek dolazio isti Laxa", kaže Laptoš.
Oni koji poznaju Laxu, kaže tužiteljica, posvjedočili su da je on emigrirao u Južnu Ameriku, a u Hrvatsku se vratio početkom 90-ih zbog spora oko povrata imovine. "Svi su govorili da je Laxa bio blizak HSS-u i da nije imao veze s HDZ-om. Svjedok Šunde je čak rekao da je na političare iz 90-ih gledao s gnušanjem. Zato je sasvim neprihvatljiva obrana Sanadera koji tvrdi da su mu Laxu spomenuli Franjo Tuđman i Mate Granić", kaže Laptoš.
"Neprihvatljivo je i da je Sanader Laxu upoznao u prostorijama MVP-a. Svjedok Tafra rekao je da je upravo on upoznao Sanadera i Laxu. Nije se mogao sjetiti točno kada je to bilo, ali smjestio je taj događaj u razdoblje od 1992. do svibnja 1993. godine. Tvrdi da ih je upoznao u hotelu Intercontinental, kada su Sanader i Laxa razmijenili brojeve telefona. Sanader je kasnije samom Laxi rekao 'stari je vrlo interesantna osoba'", kaže Laptoš.
9:45 - Sanader je u svojoj obrani rekao da Uskok od MVP-a nije pribavio ponudu od Hypo banke iz 31. kolovoza 1994. godine. Sanader tvrdi da ta ponuda nije pribavljena jer ide u korist njegovoj obrani.
"To jednostavno nije točno", kaže Laptoš. Tužiteljica tvrdi da je Uskok od Ministarstva tražio svu dokumentaciju. "Ova ponuda nije dostavljena", kaže Laptoš. Dodaje da je Uskok i naknadno tražio dostavljanje ove ponude, ali iz MVP-a im je odgovoreno da su im dostavili sve što imaju u arhivi.
"OVa ponuda nije dostavljena, a dostavljeni su svi ostali dokumenti. Očito ta ponuda nije bila toliko značajna kako je pokušava prikazati obrana optuženog", kaže Laptoš.
9:43 - "Interesantan je Kulterov iskaz o okolnostima u kojima je upoznao Sanadera. Najprije je rekao da je Sanadera upoznao u listopadu ili prosincu 1994. godine, te da ih je upoznao Granić. Zatim je rekao da ga je upoznao na sastanku u prosincu, pa onda da ga je ipak možda neformalno upoznao u rujnu. Na kraju je pojasnio da ga je upoznao na sastanku u studenom ili prosincu 1994. godine", kaže Laptoš.
9:41 - "Gotovo svi svjedoci su suglasni da je Mate Granić, kao ministar vanjskih poslova, bio na jednom ili dva sastanka, a da je glavni pregovarač s predstavnicima Hypo banke bio Ivo Sanader", kaže Laptoš.
Ističe da je Wolfgang Kulterer jedini koji ima drugačije sjećanje o tim sastancima.
Pozivajući se na Granićev iskaz, Laptoš tvrdi da je Sanader prvi sastanak s predstavnicima Hypo banke dogovorio u listopadu 1994. godine, te da je nakon toga vodio pregovore oko kredita.
9:37 - Tužiteljstvo tvrdi da su pokazali da je Sanader u razdoblju od kraja 1994. do kraja 1995. godine iskoristio svoj položaj zamjenika ministra vanjskih poslova kako bi si pribavio proviziju od Hypo banke u kreditu kojeg je dobilo Ministarstvo vanjskih poslova.
Posebno ističu da se radilo o ratnom razdoblju, kada financijsko tržište u Hrvatskoj nije postojalo, kamate su bile visoke i bilo je vrlo teško pribaviti povoljan kredit na međunarodnom tržištu. Na ovaj način tužiteljstvo opravdava optužbu za ratno profiterstvo.
9:33 - "Smatramo da je nedvojbeno dokazano da je Sanader počinio oba kaznena djela", kaže tužiteljica Tamara Laptoš.
9:30 - Počelo je ročište na kojem će tužiteljstvo iznijeti završnu riječ.
Ivo Sanader jučer je odbacio optužbu da je za 10 milijuna eura MOL-u predao upravljanje INA-om. Optužio je krunskog svjedoka Roberta Ježića da laže.
Niti sam tražio, niti primio mito od MOL-a, ustvrdio je Sanader. Izmjene ugovora kojim su Mađari povećali udio u INA-i bile su dobar posao i nisu naštetile hrvatskim interesima, zaključio je u završnoj riječi Sanader. Obrušio se na USKOK i ključnog svjedoka optužbe.
"Naime, USKOK ili Državno odvjetništvo uopće nisu smatrali te ugovore štetnim dok se nije pojavio 'Ero s onoga svijeta' u liku Roberta Ježića. Kad je Robert Ježić izmislio priču 'Sanader je dobio mito za predavanje upravljačkih prava', tada se stvorio USKOK i rekao da su štetni ugovori. Zašto to nije rekao prije", rekao je Sanader.
Zaključio je da USKOK nije odradio svoj posao, inače bi vidio da je vlasnik Diokija dobio novac ruskih naftaša za Družbu Adria.
"Do optužnice uopće ne bi došlo. Tvrdim, s punom odgovornošću, da je Ježić kupio izlazak iz pritvora i vraćanje putovnice time da je lažno predstavio da je 5 milijuna eura plaćen od MOL-a za mene", tvrdi Sanader.