AKCIJA prikupljanja potpisa ze referendum koju organizira Odbor za referendum o NATO-u, koji je danas uputio otvoreni pismo predsjedniku Sabora Luki Bebiću i u kojem traži da Sabor raspiše referendum o ulasku u NATO, počinje sutra.
Akcija će trajati 15 dana i cilj joj je prikupljanje skoro 500 tisuća glasova odnosno 10 posto ukupnog biračkog tijela, koliko je potrebno po Zakonu o referendumu da bi Sabor raspisao referendum.
S obzirom da se radi o ogromnom broju glasova, nužno je pitanje je li preoptimistično očekivati "regrutaciju" tolikog broja ljudi.
Glasnogovornik Odbora za referendum o NATO- u Aleksandar Hatzivelkos kaže da su u Odboru svjesni da se radi o jako velikom poslu, no ipak se nadaju uspjehu.
"Dojam koji smo dobili kroz kontakte s građanima i kroz rad sa sa skoro pedeset udruga koje smo okupili je da možemo uspjeti i da postoji velika motiviranost ljudi po tom pitanju".
Potpora ulasku u NATO
GfK je nedavno iznio rezultate istraživanja rađenog na uzorku od tisuću ljudi, a prema kojem je 61 posto građana Hrvatske za ulazak u NATO.
U Odboru ne vjeruju da se na osnovu anketa može odrediti raspoloženje građana, "jer rezultati anketa nisu stabilna kategorija i u malom kratkom vremenu znaju jako varirati, pa je tako po pitanju NATO-a bilo postotaka koji su se kretali od trideset do 50 posto".
Zanimljivost Udruge za referendum o NATO-u je da okuplja razne udruge i inicijative, različitih političkih i ideoloških usmjerenja, od Centra za mirovne studije, ekoloških udruga do HVIDRA-e.
Hatzivelkos smatra da u ovakvoj građanskoj inicijativi nije bitno tko je lijevo ili desno, već da su se sve te udruge i organizacije prepoznale kroz fokusirani cilj, a to je raspisivanje referenduma.
Inicijativu za referendum podržao je i SDP, a njegov predsjednik Zoran Milanović naglašava da je ulazak u NATO optimalno rješenje za Hrvatsku, ali da odluka o ulasku u Savez ne smije biti samostalna politička odluka bez da se o tome pitaju građani na referendumu.
Stav SDP-a je da su za NATO, ali i za referendum. U zadnjih deset godina SDP se pionirski zauzimao za ulazak u NATO. Referendum ne znači, bar kad je SDP u pitanju, “ne” za NATO nego “da” za NATO, rekao je Milanović.
Vlada nema namjeru baviti se s mogućim "talasanjem" građana
Trenutno u Hrvatskoj vlada raspoloženje koje bi se moglo nazvati fatalističkim, ulazak u NATO čini se kao gotova stvar, o alternativi se ni ne razmišlja.
Većina ljudi zna malo ili ništa o strukturi tog vojno- političkog saveza, obvezama i pravima Hrvatske kao članice, a često je mišljenje da ulazak u Savez nekako mora predhoditi ulasku u Europsku uniju, što uopće ne mora biti povezano.
S druge strane hrvatska vlada iskoristila je nejasnost Ustava po tom pitanju i odlučila da referenduma neće biti.
Prema članku 141., odluke o udruživanju RH u saveze s drugim državama donose se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi, a na temelju prethodne odluke Sabora dvotrećinskom većinom zastupnika.
U toj odredbi nejasan je pojam savez država, jer je isto tako nejasan karakter NATO-a. Jer ukoliko je riječ o savezu država, ustavna obveza postoji. Ako je pak riječ o međunarodnom ugovoru, nema pravne obveze raspisivanja referenduma.
Naša politička elita je odlučila da obveze za referendumom nema, jer vojni savez nije ono što je EU - zajednica država. A vojni savez je samo povezivanje određenog broja zemalja da bi, u interesu organiziranja kolektivne obrane, jedni drugima mogli pomagati i jamčiti u slučaju da budu napadnute.
Ipak, NATO je više od običnog vojnog saveza jer je njegova temeljna odredba da se napad na jednu članicu saveza uzima kao napad na sve zajedno i to nesumnjivo podrazumijeva prenošenje bitnog djela državnog suvereniteta (odlučivanje o ratu i miru) na tijela saveza. To direktno narušava članak 2. Ustava prema kojem je suverenitet republike Hrvatske neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv.
To bi značilo da ako jedna članica uđe u rat, za što je uvijek najizgledniji kandidat Amerika, morat ćemo i mi, bez obzira radi li se o situaciji u kojoj nismo direktno ugroženi i bez obzira je li nam to u interesu.
Vlada nema namjeru baviti se s mogućim "talasanjem" građana. Poruka je jasna, znamo da nemate blagog pojma u što točno ulazite, ali mi smo politička elita i odlučit ćemo umjesto vas. Na taj način štedimo si novac i vrijeme, koje se npr. mogu utrošiti na pripreme za ulazak u Savez.
Situacija nakon ulaska u Savez
Hrvatska će tako nakon ulaska u savez biti u situaciji u kojoj će zračne snage ostalih članica slobodno koristiti naš zračni prostor bez naknade, izgradit će se baze u kojima će biti smješteni vojnici nad kojima Hrvatska neće imati jurisdikciju i bez obzira što eventualno naprave neće im moći suditi, sjetimo se mirovnih snaga UN-a u Hrvatskoj i Bosni uz koje je uvijek išao procvat prostitucije, šverca i svih oblika kriminala, NATO-ove snage imat će pravo iskrcavanja i interveniranja na području Hrvatske bez dopuštenja hrvatskih vlasti, a sve to bit će popraćeno milijunima koje će država ubacivati u zajedničku blagajnu.
Shvatljiv je strah hrvatskih građana kojima su uspomene na agresiju i rat još vrlo svježe, ali ipak, kolika nam stvarna opasnost prijeti od jedne Srbije koja još dugo neće biti sposobna za agresiju prema bilo kome, a uostalom i ona je na putu, sporo ali ipak na putu, europskih integracija.
U cijeloj toj priči referendum se nameće kao nužnost, jer što može biti demokratskije od volje naroda koja će tim činom biti iskazana, ovako nam ne preostaje nikakva alternativa, a ulozi su možda previsoki.
Jelena Svirčić
Foto: AFP/Index