Totalni zareokret u Bruxellesu. Benzinci i dizelaši ostaju i nakon 2035.
IZ BRUXELLESA stiže vijest koja predstavlja potpuni preokret u europskoj automobilskoj politici: Europska unija odustaje od planirane zabrane prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. Ovu informaciju objavio je njemački Bild.
Kako navode njemački mediji, do povijesne promjene smjera došlo je nakon noćnog sastanka predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i šefa kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) Manfreda Webera. Von der Leyen je osobno preuzela inicijativu, dok Weber već dugo zagovara ukidanje tehnološke zabrane. Posljednji detalji dogovoreni su u četvrtak, a službena objava očekuje se sljedećeg utorka.
Novi ciljevi umjesto potpune zabrane
Weber je za Bild potvrdio kako bi od 2035. godine, umjesto 100-postotne zabrane, na snazi trebao biti cilj od 90-postotnog smanjenja emisija CO₂ za nove automobile. Naglasio je da potpune zabrane neće biti ni 2040. godine, što znači da motori s unutarnjim izgaranjem ostaju dopušteni. Prema njegovim riječima, "svi motori proizvedeni u Njemačkoj mogu se i dalje proizvoditi i prodavati".
Na postizanje dogovora utjecali su i politički signali iz Italije i Poljske. Zajedničko pismo talijanske premijerke Giorgie Meloni i poljskog premijera Donalda Tuska stvorilo je dodatni pritisak na Bruxelles.
Weber je istaknuo važnost ove odluke za industriju i radnike: "Ostajemo na putu prema klimatskoj neutralnosti, ali stvaramo tehnološku neutralnost. To je važan signal automobilskoj industriji i osigurava mnoga radna mjesta." Dodao je i kako ova odluka oduzima desničarskim strankama važnu temu za predizbornu kampanju, poručivši kako je automobil za njega "kultni objekt, a ne ideološko bojište".
Proizvođači protiv zabrane
Većina proizvođača automobila već mjesecima poziva Europsku uniju da ukine zabranu motora s unutarnjim izgaranjem predviđenu za 2035. godinu. Automobilske kompanije kao opravdane razloge za daljnju odgodu odluke navode nedovoljno razvijenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila i više cijene električnih automobila. Strahuje se kako bi automobilska industrija u Europi mogla izgubiti stotine tisuća radnih mjesta u slučaju da se proizvodnja usmjeri isključivo na električna vozila.
Činilo se kako EU neće popustiti pritiscima, ali najnovije informacije govore kako će se sada ipak pristati na određene kompromise.
Većina proizvođača automobila odbija zabranu, ali nekoliko kompanija i dalje inzistira da EU ostane pri prvotnoj odluci o ukidanju prodaje novih automobila s benzinskim motorima. Među njima su posebno glasni Volvo i Polestar, oboje u vlasništvu kineskog Geelyja. Podsjetimo, Volvo je nakon ukidanja odličnih dizelaša rasformirao odjel razvoja motora i u potpunosti se posvetio struji. Je li to bila pametna odluka, pokazat će vrijeme.
Još nije jasno hoće li plug-in hibridi ostati dopušteni nakon 2035. ni hoće li se smjeti koristiti automobili s produženim dosegom. Ako budu radili na goriva s niskim emisijama, logično je očekivati da će biti dopušteni. Pitanje ostaje hoće li PHEV vozila i modeli s generatorima koji koriste fosilna goriva ipak biti zabranjeni.
Stanje na europskom tržištu
U međuvremenu, električna vozila i dalje dobivaju na popularnosti u svih 27 država članica EU, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. U prvih deset mjeseci ove godine, automobili bez motora s unutarnjim izgaranjem činili su 18.3 posto ukupne prodaje, prema najnovijim podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Ipak, i dalje su daleko iza hibrida, koji zauzimaju 34.7 posto tržišta. Plug-in hibridi drže 9.4 posto i po prvi put premašuju prodaju dizelaša.
U prvih 11 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrirano 23.785 hibrida, čime je ostvaren tržišni udio od 36.6 posto. Kad su u pitanju električna vozila, u istom razdoblju je novoregistrirano tek 1.145 vozila, čime je ostvaren udio od tek 1.8 posto, što je daleko od ostatka Europe.