Psiholozi savjetuju: Kako sjesti za volan nakon proživljene prometne nesreće?

Psiholozi savjetuju: Kako sjesti za volan nakon proživljene prometne nesreće?
Foto: 123RF

NAKON preživljene traume prometne nesreće mnogi imaju problema sjesti opet za upravljač.

Psiholog Edward Hickling bavi se psihološkim procjenama i tretmanom vozača koji su preživjeli prometne nesreće. Kaže da nesreća ostavlja psihološke posljedice zbog kojih nastaje nesigurnost, čak i kada su vozači bez ogrebotine izašli iz nje.

Jedna od glavnih odlika vožnje ljudi koji su imali nesreću je veliki oprez. Trauma je uzrok anksioznosti koja raste kako se vozač približava mjestu nesreće ili vozi u uvjetima pod kojima se nesreća dogodila.

"Riječ je o normalnim reakcijama koje bi poslije mjesec dana trebale nestati", kaže klinički psiholog Kenneth Reinhard.

Ovi savjeti pomažu vozačima vratiti samopouzdanje poslije nesreće.

Zapišite kako se nesreća dogodila

Na početku oporavka sjećanja su kaotična, a veće su šanse da se samopouzdanje vrati ako se postave kronološki.

"Prepričavanje nesreće pomaže vozačima suočiti se s traumom i nositi se sa svojim emocijama", objašnjava Hickling i dodaje da klijenti ponavljaju vježbu sve dok se ne izbore s uznemirenošću.

Ne čuvajte priču u sebi

Sasvim je normalno razgovarati o neugodnosti s članovima obitelji, prijateljima ili drugim osobama koje žele čuti vašu priču. Iskren razgovor smanjuje anksioznost i pomaže očistiti um od crnih misli.

"Da biste bili konstruktivni, o događaju morate razgovarati s naglaskom na to kako ste preživjeli", kaže Reinhard.

Prva vožnja u društvu iskusnog vozača

Vozač će se osjećati sigurnije ako putuje u društvu iskusnog vozača. Svakog trenutka postoji opcija da netko drugi preuzme volan, ako vozač još uvijek osjeća psihološke posljedice nesreće. Ova praksa može trajati sve dok vozač ne stekne potpunu sigurnost za volanom, piše Geico.

Povratak početi kratkim i nezahtjevnim vožnjama 

Poput sportaša koji se oporavlja od ozljede, vozač bi postupno trebao stjecati rutinu. Profesionalni tretman uključuje početne faze vožnje od manje stresnih prema stresnim situacijama, kako bi vozači postupno vraćali samopouzdanje.

Mjesto nesreće ne treba izbjegavati

Promjena putanje ili usporavanje brzine prilikom približavanja mjestu nesreće neće pomoći vozaču koji prolazi proces oporavka

"Ovaj postupak hrani anksioznost", objašnjava Hickling.

Ako se vozač, koji je preživio prometnu nesreću, ne može samostalno vratiti vožnji, postoji niz mogućih psiholoških tretmana.

Dodatni sati vožnje

Unaprjeđenje vještina pomaže pri stjecanju veće sigurnosti za volanom, a povratak u automobil prvi je korak u borbi protiv anksioznosti. Dodatni sati vožnje pomažu vozačima prepoznati situacije koje su potencijalno opasne. Polaznici tako imaju mogućnost sresti se s realnim rizicima i naučiti kako ih smanjiti.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara