NA DANAŠNJI dan započelo je emitiranje animirane serije Winx Club, koja će vrlo brzo prerasti u jedan od najvećih dječjih i tinejdžerskih fenomena 2000-ih. Prva sezona, koja je imala 26 epizoda, postavila je temelje čitave franšize i upoznala gledatelje sa svijetom magije, prijateljstva i vila.

Radnja prve epizode prati Bloom, običnu djevojku koja otkriva da posjeduje čarobne moći te završava u školi Alfea, internatu za vile. Upravo je taj spoj svakodnevice i fantastičnih elemenata bio jedan od ključnih razloga zašto se serija brzo izdvojila među tadašnjim crtićima. Seriju je osmislio Iginio Straffi, a producirala talijanska kuća Rainbow S.r.l., dok je animaciju potpisao studio Wang Film Productions.

Vizualni stil, naglašena moda i snažan fokus na ženske likove razlikovali su Winxice od klasičnih animiranih junakinja tog razdoblja. Već tijekom prve sezone serija je postala veliki hit. U Italiji je ostvarivala prosječni udio gledanosti od 17 posto, dok je među djecom od 4 do 14 godina taj udio rastao i do 45 posto.

U Francuskoj i Belgiji bilježila je još veći uspjeh, dosegnuvši čak 56 posto gledanosti u dobnoj skupini od 10 do 14 godina, što ju je učvrstilo kao jedan od najgledanijih animiranih programa tog vremena.

Uspjeh su pratile i kontroverze

Publika je bila gotovo ravnomjerno podijeljena po spolu, s tek neznatno većim udjelom djevojčica. Osim komercijalnog uspjeha, Winx Club privukao je i pažnju kritike i akademske zajednice.

Stručnjaci su isticali jasne, različite osobnosti vila koje su djeci bile lako prepoznatljive, ali i naglašenu temu "girl powera". Istovremeno, serija je potaknula rasprave o rodnim ulogama, pri čemu su ženski likovi često prikazani kao aktivni, dominantni i samostalni, dok su muški likovi zauzimali pasivnije pozicije.

Naravno, nije prošlo ni bez kontroverzi. Kostimi likova povremeno su izazivali reakcije, uključujući i regulatorne kazne u nekim zemljama, dok su pojedine epizode bile predmet rasprava zbog načina na koji prikazuju tijelo, modu i žensku moć. Unatoč tome, serija je redovito hvaljena zbog poruka o prijateljstvu, solidarnosti i zajedništvu.

Kulturni utjecaj Winx Cluba daleko je nadmašio televizijski ekran. Likovi su postali stalni gosti fan konvencija, cosplay scene i velikih sajmova pop-kulture, dok su lutke, knjige, igre i modni proizvodi pretvorili seriju u globalni brend. Winxice su čak predstavljale Italiju na Svjetskoj izložbi u Šangaju 2010. godine kao simbol suvremene talijanske kreativnosti.

Winx Club i danas ostaje prisutan u pop-kulturi

Jedan od najzanimljivijih trenutaka u povijesti serije dogodio se već 2004. godine, kada je Disney pokrenuo tužbu protiv studija Rainbow, tvrdeći da Winx Club previše podsjeća na njihov strip W.I.T.C.H. Sud je presudio u korist Winxa, odbacivši sve optužbe, a slučaj je kasnije postao primjer u pravnim i akademskim raspravama o autorskim pravima.

Zahvaljujući dugovječnosti, stalnim novim izdanjima i nostalgiji, Winx Club i danas ostaje prisutan u pop-kulturi. Ono što je započelo kao animirana serija za djecu, s vremenom je postalo simbol jedne generacije i jedna od najuspješnijih europskih animiranih serija u svijetu.