AUSTRIJSKI list Der Standard raspisao se o nedostatku radne snage koji sve više pogađa istočne članice Europske unije, navodeći i inače ekonomski dobrostojeću Češku kao jedan od primjera. Spominju, naravno, i Hrvatsku.

Der Standard navodi da stručnjaci upozoravaju kako je uz iseljavanje jedan od ključnih problema izostanak rasta plaća unatoč gospodarskom rastu u istočnim članicama EU-a, a sve bi za nekoliko desetljeća moglo dovesti do ozbiljnih socioekonomskih problema. Prema projekcijama, ''do 2045. zemlje poput Češke i Slovenije izgubit će 18 posto radne snage, dok se predviđa da će Bugarska i Rumunjska izgubiti i više od trećine''.

I sve to iako je gospodarski rast u istočnoj Europi nakon svjetske financijske krize 2008. u prosjeku veći nego na zapadu kontinenta, dok se u međuvremenu i u većini tih zemalja i značajno smanjila nezaposlenost. "Od Estonije do Hrvatske, od Mađarske do Bugarske gospodarstvo raste brže nego u ostatku Europske unije. Nezaposlenost u svim tim zemljama od 2010. značajno pada. Ali s iznimkom Bugarske, to ne prati i rast plaća", piše bečki list.

Za problem izostanka rasta je reprezentativna inače ekonomski uspješna Češka, u kojoj plaće stagniraju na nivou od 2010., navodi Der Standard. 

Problem su stagnirajuće plaće

S druge strane, u Češkoj je minimalna nezaposlenost od 2,2 posto, ali sve više mladih stručnjaka do 30 godina odlučuje se na iseljavanje u zemlje zapadne Europe u kojima su plaće više.

Sindikalisti navode da je razlog za to sve manji broj kolektivnih ugovora, primjerice u Poljskoj samo 15 posto ljudi radi na radnim mjestima s kolektivnim ugovorom, navodi za Der Standard glavni ekonomist austrijskih sindikata AK Markus Marterbauer. 

Ekonomist iz bečkog Instituta za međunarodnu ekonomiju (WIIW) Mario Holzner, pak, ističe da se od krize produktivnost i plaće ne povećavaju paralelno, kao što je prije bio slučaj, nego da su radnici produktivniji, no za to manje plaćeni. Holzner ističe da stagnirajuće plaće dovode do iseljavanja mladih iz cijele istočne Europe. 

Oni će se u domovinu vratiti samo ako se povećaju plaće, ali se ni to ne događa spontano, ističe ovaj ekonomist. Još jedna posljedica svega toga je i ubrzano starenje stanovništva kada se pogleda prosjek godina i broj ljudi u pojedinim dobnim skupinama.

Bolja koordinacija poslodavaca i posloprimaca

Ipak, za istočnoeuropske članice EU-a ima i nekih pozitivnih aspekata iseljavanja mladih: mnogi od njih šalju novac nazad u domovinu, a mogu u inozemstvu i zaraditi mirovine čime neće biti opterećenje za domaći mirovinski sustav.

Kao rješenje problema bečki ekonomisti navode da je potrebno investirati u obrazovanje te stvoriti kvalificiranu radnu snagu, ali i povećati im plaće da bi ostali u svojoj zemlji. Potrebna je i bolja koordinacija poslodavaca i posloprimaca te održiva socijalna politika.

Kao pozitivan primjer navode Škodu u Češkoj, koja je nedavno svojim radnicima povećala plaće za 12 posto.