DRŽAVA revizija objavila je kako Bandić, odnosno Grad Zagreb doniraju novac iz proračuna Grada Zagreba. Postupci revizije provedeni su od 5. ožujka do 5. prosinca 2018., a predmet revizije bilo je dodjeljivanje i korištenje donacija iz proračuna Grada za 2016. i 2017. godinu. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocjenjuje da je dodjeljivanje i korištenje tekućih donacija iz proračuna Grada Zagreba djelomično učinkovito, jer su utvrđene nepravilnosti i propusti koji utječu na provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro te su potrebna određena poboljšanja, stoji u objavi Državne revizije.

Prema podacima iz financijskih izvještaja, ukupni prihodi i primici Grada iznosili su 6.872.763.990,00 kn u 2016., odnosno 6.940.332.803,00 kn u 2017., a ukupni rashodi i izdaci 6.934.103.586,00 kn u 2016., odnosno 7.325.309.652,00 kn u 2017. Od navedenih ukupnih rashoda i izdataka, rashodi za tekuće donacije su u 2016. iznosili 449.535.240,00 kn ili 6,5 %, a u 2017. su iznosili 448.682.242,00 kn ili 6,1 %.

Rashodi za tekuće donacije odnose se na prijenose neprofitnim organizacijama (organizacije civilnog društva, političke stranke, nezavisne liste) obuhvaćenim revizijom u iznosu 290.918.953,00 kn u 2016., odnosno 307.051.061,00 kn u 2017. i na druge prijenose u iznosu 158.616.287,00 kn za 2016., odnosno 141.631.181,00 kn za 2017. (najvećim dijelom se odnose na donacije vrtićima i školama u iznosu 95.752.145,00 kn u 2016., odnosno 95.639.169,00 kn u 2017.), objavili su revizori.

Revizijom je utvrđeno da Grad u Detaljno izvješće o financiranju programa i projekata, koje dostavlja Uredu za udruge, za 2016. i 2017. nije unosio podatke o sredstvima dodijeljenim za obavljanje javnih ovlasti Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb (dalje u tekstu: Crveni križ Zagreb), Vatrogasnoj zajednici Grada Zagreba (dalje u tekstu: Vatrogasna zajednica) i Gorskoj službi spašavanja Stanica Zagreb (dalje u tekstu: Gorska služba spašavanja), kojima je u 2016. ukupno dodijeljeno 18.660.000,00 kn, a u 2017. je dodijeljeno 19.282.262,00 kn. Također, u Detaljnom izvješću za 2016. nisu iskazana sredstva dodijeljena udrugama u okviru Programa javnih potreba u kulturi (kulturno-umjetnički amaterizam) u 2016. u iznosu 4.351.500,00 kn, dok su za 2017. iskazana.

U 2016. se opća područja financiranja najvećim dijelom odnose na sport u iznosu 197.241.747,00 kn ili 75,3 %, kulturu i umjetnost u iznosu 23.525.392,00 kn ili 9,0 % te socijalnu djelatnost u iznosu 16.403.474,00 kn ili 6,3 %, odnosno ukupno 237.170.613,00 kn ili 90,5 % ostvarenih rashoda za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro. U 2017. se opća područja financiranja najvećim dijelom odnose na sport u iznosu 200.955.086,00 kn ili 72,2 %, kulturu i umjetnost u iznosu 33.253.855,00 kn ili 10,7 % te socijalnu djelatnost u iznosu 17.590.093,00 kn ili 6,3 %, odnosno ukupno 251.799.034,00 kn ili 89,2 % ostvarenih rashoda financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro, stoji u reviziji.

Tijekom obavljanja revizije, uočeni su određeni propusti, koji su boljom edukacijom zaposlenika mogli biti otklonjeni.

Trošio se novac iz proračunske zalihe

Grad je za 2016. i 2017. planirao dio sredstava za tekuće donacije iz proračunske zalihe,navodi se u reviziji te se dodaje: "Utrošak sredstava proračunske zalihe ostvaruje se putem gradskih ureda, ovisno o prirodi troška, odnosno programskom području. Sredstva proračunske zalihe planirana su za 2016. i 2017. u godišnjem iznosu po 5.000.000,00 kn, a ostvareni su rashodi za tekuće donacije u 2016. u iznosu 3.348.567,00 kn, a u 2017. u iznosu 3.278.891,00 kn. Grad je navedenim sredstvima, između ostalog, financirao obilježavanje godišnjih manifestacija, organizacije obljetnica udruga i slično. Prema odredbama članka 56. Zakona o proračunu, proračunska zaliha se koristi za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva, jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti. Proračunska zaliha se koristi za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i drugih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. S obzirom na navedeno, sredstva proračunske zalihe nisu mogla biti korištena za ostvarivanje programskih aktivnosti udruga, već su trebala biti planirana i ostvarivana u okviru rashoda za tekuće donacije."