DA TIJEKOM utorka popodne nije bilo posredovanja, obećanja i pritiska američkog predsjednika Joea Bidena, Švedska i Finska u srijedu ne bi dobile pozivnicu za članstvo u NATO-u niti bi se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan uopće pojavio na sastanku Sjevernoatlantskog saveza u Madridu.

Biden nazvao Erdogana

Švedski mediji pišu kako bi pristupanje dviju nordijskih zemalja NATO-u i dalje bilo blokirano da Biden iz Njemačke, gdje je sudjelovao na sastanku G7, nije nazvao Erdogana i podsjetio ga na dogovor o prodaji 40 novih borbenih aviona F-16 te naglasio koliko je važno da Švedska i Finska pristupe vojnom savezu.

Istodobno je pozvao finsku i švedsku delegaciju da budu otvorene prema turskim zahtjevima.

Javili da dogovora nema, a sat vremena kasnije potpisali sporazum

U 18:43 u utorak suradnici švedske premijerke Magdalene Andersson javili su novinarima u Madridu da od dogovora očito neće biti ništa, prenosi švedski dnevni list Dagens Nyheter, da bi otprilike sat vremena kasnije ipak došlo do potpisivanja sporazuma.

Švedska javnost i mediji uglavnom su pozdravili uklanjanje vjerojatno posljednje prepreke članstvu u NATO-u. Iako su svjesni da je Erdogan ishodio određene ustupke od dviju nordijskih zemalja, većina komentatora smatra da je dogovor od najvišeg interesa Švedske i Finske.

"Završavamo 200 godina svoje vojne neutralnosti. Nije to bila jednostavna odluka, ali je bila ispravna i za nju postoji vrlo velika podrška u švedskom parlamentu", rekla je Magdalena Andersson napomenuvši da bi do formalnog pristupanja NATO-u moglo proći još otprilike godinu dana:

"Pozvani smo da postanemo članica NATO-a, što je još jedan važan korak na putu ka punopravnom članstvu, ali parlamenti svih 30 članica saveza moraju ratificirati naše pristupanje. To će potrajati, no očekivali smo tako nešto."

Između ostalog, Švedska i Finska morale su pristati na suradnju s Turskom kad je u pitanju suzbijanje djelovanja Kurdistanske radničke partije (PKK), koju većina zapadnih zemalja smatra terorističkom organizacijom, potom na prekid podrške kurdskim organizacijama i paravojnim formacijama na sjeveru Sirije, izručenje osoba koje Turska optužuje za terorističko djelovanje, razmjenu obavještajnih informacija koje se tiču turske sigurnosti te prekid neslužbenog embarga na prodaju oružja Turskoj koji je uveden 2019. godine.

Što misle Šveđani?

Većina Šveđana smatra da je ovo mala cijena za jačanje nacionalne sigurnosti koja je ugrožena i destabilizirana ruskom invazijom na Ukrajinu. Švedska će ulaskom u NATO, na što je praktički bila prisiljena nakon što se na to odlučila Finska, biti sigurnija u slučaju eventualne ruske agresije, a dogovor s Erdoganom bio je nužno zlo, smatraju komentatori poput nekadašnje švedske ministrice vanjskih poslova Lene Hjelm-Wallén.

"Cijeli ovaj proces je neugodan. Mislim da se mnogi osjećaju nelagodno zbog toga što su morali sjesti i pregovarati s Turskom o načelima vladavine prava u Švedskoj. Nismo očekivali da će se Erdogan poslužiti nordijskim zemljama kao alatom za ostvarivanje svojih političkih ciljeva", rekla je Hjelm-Wallén za dnevni list Expressen.

"Cijena dogovora s Turskom vrijedna članstva u NATO-u"

Današnja švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde tvrdi da Švedska nije popustila pred Erdoganovim pritiskom, nego da je "morala prihvatiti neke njegove argumente" te da je cijena bila vrijedna članstva u NATO-u.

"Erdogan je bio konstruktivan pregovarač. Saslušao je naše argumente. Bilo je stvari koje nismo mogli prihvatiti, a bilo je i nekih stvari koje druga strana nije mogla prihvatiti. Morali smo polako tražiti put prema nečemu što je svima prihvatljivo", rekla je Linde za Aftonbladet u srijedu te iznijela suštinu pregovora sa švedske strane:

"Naša je procjena bila da nakon ruske invazije naša dosadašnja sigurnosna politika nije adekvatna te da su nam potrebna nova sigurnosna jamstva i članstvo u NATO-u. Naravno, bila bih sretnija da Turska nije postavila nikakve zahtjeve, ali to se ipak dogodilo i mi smo ozbiljno shvatili njihovu zabrinutost."

Turska zatražila izručenje

Turska je također ozbiljno shvatila obveze koje su Švedska i Finska preuzele ovim dogovorom pa je već u srijedu ujutro zatražila izručenje ukupno 33 osobe koje smatra teroristima. Radi se mahom o novinarima, piscima, aktivistima i pripadnicima PKK-a te sljedbenicima propovjednika Fetullaha Gülena, kojeg Turska optužuje za neuspjeli pokušaj državnog udara 2016. godine.

Turski ministar pravosuđa Bekir Bozdağ rekao je da 12 osoba s popisa za izručenje živi u Finskoj, a 21 osoba u Švedskoj. Finski predsjednik Sauli Niinistö još u Madridu je objavio kako će njegova zemlja u postupcima izručenja poštovati ponajprije nacionalno zakonodavstvo, a istog je stava i švedska ministrica Linde.

"Nećemo provoditi nikakva izručenja ako nema dokaza o terorističkom djelovanju. Nema razloga da Kurdi vjeruju kako će njihova ljudska prava ili njihova demokratska prava biti ograničena", rekla je Linde za Aftonbladet.

I Švedska i Finska prošlih su godina u pravilu odbijale turske zahtjeve za izručenje navodnih kurdskih "terorista", osim ako se kod traženih osoba istodobno nije radilo i o drugim kaznenim djelima poput trgovine drogom.

Kurdi razočarani

Međutim, u kurdskoj zajednici u Švedskoj vlada razočaranje. Kurdi su uvjereni da je Švedska zbog vlastite nacionalne sigurnosti odustala od visokih demokratskih standarda te da ih je "prodala" u pregovorima s nedemokratskim turskim režimom. Posebice naglašavaju kako su kurdske organizacije u sjevernoj Siriji bile glavne američke uzdanice u borbi protiv Islamske države, a sada će biti prepuštene Erdoganovoj nemilosti.

U kritici švedske socijaldemokratske vlade najoštrija je neovisna parlamentarna zastupnica kurdskog podrijetla Amineh Kakabaveh koja je otvoreno pozvala 100.000 švedskih Kurda da na rujanskim parlamentarnim izborima ne glasaju za Socijaldemokrate.

"Kad bih mogla pridobiti 34 parlamentarna zastupnika, sigurno bih pokrenula opoziv ministrice Linde. Riječ je o budućnosti i sigurnosti Švedske, ali i našem obrazu i savjesti. O švedskoj vanjskoj politici danas odlučuju Ankara i Erdogan, a ne švedski parlament", rekla je Kakabaveh u srijedu popodne.

Kakabaveh je još u studenome prošle godine sklopila dogovor sa Socijaldemokratima da će ih podržavati u parlamentu pod uvjetom da se vlada obveže na konkretniju suradnju i podršku Kurdima u Siriji. Njihove organizacije PYD i YPG, međutim, Turska smatra samo paravanom za PKK.

Prije samo nekoliko tjedana glas Amineh Kakabaveh bio je presudan za neuspjeh rušenja socijaldemokratskog ministra Morgana Johanssona i donošenje vladina proračuna.

Socijaldemokrati su tada potvrdili da će poštovati sporazum s Kakabaveh. Isto je u srijedu ponovila Ann Linde naglasivši da dogovor vrijedi do izbora u rujnu. No švedski parlament je na ljetnom odmoru i više se neće sastajati prije izbora pa Kakabaveh nema alata za političko djelovanje i njeno mišljenje više nikome nije važno.