ZNANSTVENICI su u velikoj studiji, u kojoj je 20 godina sudjelovalo oko 1000 sudionika, otkrili da jedan dio prehrane, poznat kao rezistentni škrob, značajno smanjuje rizik od obolijevanja od više vrsta raka, od kojih su neke vrlo opasne jer se obično kasno otkrivaju i teško liječe.

Što je rezistentni škrob i kako djeluje?

Rezistentni škrob vrsta je škroba koji je zbog visokog sastava amiloze otporan na razgradnju u tankom crijevu. Zbog toga neprobavljen dospijeva do debelog crijeva, gdje se fermentacijom razgrađuje do kratkolančanih masnih kiselina te postaje hrana dobrim bakterijama, povećava bakterijsku masu i potiče razvoj bakterija koje proizvode butirat koji ima preventivni i terapeutski potencijal za suzbijanje upalom posredovanog ulceroznog kolitisa (UC) i raka. Rezistentni škrob ima slične fiziološke učinke kao dijetalna vlakna, ponaša se kao blagi laksativ te se smatra prebiotikom.

Prebiotici su spojevi - vlakna i prirodni šećeri - koji probioticima služe kao hrana. Primjeri su slanutak, luk i češnjak.

Probiotici su žive bakterije kojih ima u određenim namirnicama ili suplementima. Primjeri su razne vrste jogurta, kefira i tempeh, odnosno fermentirana soja.

Rezistentnog škroba ima i u brojnim namirnicama

Rezistentni škrob je ugljikohidrat koji se može naći u brojnim namirnicama, no također se može dodavati u hranu kao suplement u formi praška.

Namirnice koje ga sadrže su sljedeće: zob, kuhana i ohlađena riža, grah, grašak i druge mahunarke, škrob sirovog krumpira, skuhan i ohlađen krumpir, blago zelene banane te kuhana i ohlađena tjestenina i riža.

Štiti od više vrsta raka probavnog trakta

Stručnjaci smatraju da su rezultati ove studije toliko impresivni da će trebati napraviti još novih istraživanja kako bi se oni potvrdili.

"Otkrili smo da rezistentni škrob smanjuje niz karcinoma za više od 60 posto. Učinak je bio najočitiji u gornjem dijelu crijeva", rekao je voditelj istraživanja, nutricionist John Mathers sa Sveučilišta Newcastle u Velikoj Britaniji.

Rak gornjeg dijela probavnog sustava uključuje rak jednjaka, želuca i gušterače.

20 godina praćeno gotovo 1000 ljudi

Prema studiji objavljenoj u časopisu Cancer Prevention Research, dvostruko slijepo ispitivanje nazvano CAPP2 provedeno je između 1999. i 2005. godine i uključivalo je skupinu od 918 ljudi sa stanjem poznatim kao Lynchov sindrom. Lynchov sindrom jedna je od najčešćih genetskih predispozicija za rak za koje danas znamo - procjenjuje se da otprilike jedna od 300 osoba ima gen za njega.

Osobe koje su naslijedile gene za Lynchov sindrom imaju značajno povećan rizik za razvoj kolorektalnog raka, kao i raka želuca, endometrija, jajnika, gušterače, prostate, mokraćnog trakta, bubrega, žučnih kanala, tankog crijeva i mozga.

Sudionici istraživanja bili su nasumično raspoređeni u jednu od dvije skupine od kojih je jedna dobivala rezistentni škrob, a druga placebo prašak nalik na rezistentni škrob, s time da nitko od sudionika nije znao što dobiva. 463 osobe dobivale su dnevnu dozu od 30 grama rezistentnog škroba tijekom dvije godine, što je otprilike jednako jedenju jedne ne sasvim zrele banane dnevno.

Drugih 455 osoba s Lynchovim sindromom svakodnevno je uzimalo placebo.

Ove dvije skupine praćene su 10 godina, a rezultati su pokazali da je u skupini koja je dobivala placebo zabilježen 21 novi slučaj raka gornjeg probavnog sustava, dok je u podjednako velikoj skupini koja je dobivala pravi rezistentni škrob bilo samo 5 novih slučajeva raka, što predstavlja značajno smanjenje.

Znanstveni tim trenutno provodi novo istraživanje na istu temu koje je nazvano CAPP3, a u njega je uključeno više od 1800 ljudi.

Neke važne ograde

Autori u svojoj studiji ističu dvije važne stvari, odnosno ograničenja.

Prva je da je istraživanje provedeno samo među ljudima koji imaju Lynchov sindrom, što znači da nije moguće zaključiti kakav bi zaštitni efekt imao rezistentni škrob na opću populaciju.

Druga je da rezistentni škrob nije imao nikakav mjerljiv zaštitni učinak na rak debelog crijeva, već samo na nekolorektalne tumore probavnog trakta. To je iznenadilo autore jer su očekivali da bi učinak rezistentnog škroba trebao biti najveći upravo tamo gdje se on fermentira i razgrađuje.

Konačno, treba napomenuti da postoje istraživanja koja pokazuju da se unošenjem prevelikih količina suplemenata vlakana postiže kontraefekt, odnosno da se može povećati rizik hepatocelularnog karcinoma. Preporučeni unos rezistentnog škroba za odrasle je oko 30 gr dnevno, koliko su konzumirali sudionici studije. Najbolji način da se on unese u tijelo je pravilnom prehranom bogatom rezistentnim škrobom.

Za kolorektalni rak pomaže aspirin

U tom kontekstu zanimljivo je drugo istraživanje, u kojem su ispitani preventivni učinci aspirina na razvoj tumora.

Naime, isti tim je još 2020. objavio rezultate koji su pokazali da aspirin smanjuje rizik od raka debelog crijeva kod pacijenata s Lynchovim sindromom za oko 50 posto.

"Pacijenti s Lynchovim sindromom visoko su rizični jer imaju veću vjerojatnost da će razviti rak, pa je otkriće da aspirin može smanjiti rizik od raka debelog crijeva, a rezistentni škrob za polovicu drugih vrsta raka od vitalne važnosti", istaknuo je genetičar Sir John Burns sa Sveučilišta Newcastle koji je također sudjelovao u studiji.

"Na temelju našeg ispitivanja, NICE (Nacionalni institut za zdravlje i njegu Velike Britanije) sada preporučuje aspirin za ljude s visokim genetskim rizikom od raka; dobrobiti su jasne - aspirin i rezistentni škrob djeluju", poručio je.