SVE VEĆI broj ljudi ima poteškoće sa spavanjem. Tako je jedno ranije istraživanje već pokazalo kako se čak trećina odraslih osoba u Velikoj Britaniji barem jednom u životu susrela s nesanicom ili nekim drugim problemima sa spavanjem. Kao rezultat nedostatka sna, može doći do problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, osjećaja iscrpljenosti, pa čak i kroničkog umora. Međutim, najnovija studija pokazuje da bi besane noći mogle imati još ozbiljniji utjecaj, i to na naš mozak.

Naime, nova studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Neuroscience, otkrila je da bi nedostatak sna mogao uzrokovati starenje mozga. Znanstvenici su zahvaljujući podacima otkrili da samo jedna noć bez sna uzrokuje starenje mozga kod nekih ljudi i do dvije godine. Kako prenosi Express, tim istraživača iz raznih instituta diljem Njemačke, Švicarske i Danske otkrio je da nespavanje uzrokuje značajne promjene u strukturi mozga.

Kao dio studije, analizirani su MRI podaci 134 zdrava sudionika u dobi između 19 i 39 godina s različitim navikama spavanja. Spomenuti uvjeti spavanja uključivali su potpunu deprivaciju, odnosno 24 sata budnosti, djelomičnu deprivaciju ili tri prospavana sata noću te kroničnu deprivaciju, odnosno maksimalno pet sati spavanja. U cijelo je istraživanje uključena i kontrolna skupina, čiji su sudionici spavali osam sati svake noći.

Subjekti iz svake skupine također su imali barem jednu noć onoga što se naziva "osnovnim spavanjem", pri čemu su u krevetu proveli osam sati. Svake noći procijenjeni su mozgovi sudionika, uz izračunavanje prividne starosti mozga.

Oni u skupini s potpunom deprivacijom sna pokazali su povećanu starost mozga do dvije godine. Međutim, te bi se promjene mogle poništiti spavanjem za oporavak. Kako su objasnili znanstvenici, nakon jedne noći spavanja starost mozga nije se razlikovala od početne vrijednosti.

"Otkrili smo povezanost između promjene u dobi mozga nakon potpunog nedostatka sna i varijabli sna mjerenih tijekom noći oporavka. Osim toga, također smo primijetili da se starost mozga nije značajno promijenila među akutnim ili kroničnim skupinama. Nasuprot tome, starost mozga nije značajno promijenjena ni akutnim (tri sata provedena u krevetu jednu noć) ni kroničnim djelomičnim ograničenjem sna (pet sati provedenih u krevetu pet neprekidnih noći).''

Uzimajući sve to u obzir, konvergentni nalazi pokazali su da akutni potpuni gubitak sna mijenja morfologiju mozga u smjeru starenja kod mladih sudionika i da su te promjene reverzibilne spavanjem za oporavak. Tako su znanstvenici došli do potvrde već ranijeg vjerovanja - spavanje je ključno za ljude kako bi održali normalne fizičke i psihičke funkcije.