VRHUNAC je turističke sezone, a cilj Hrvatske je da rezultati budu isti ili bolji nego prijašnjih godina. U 2023. je ostvareno 19.5 milijuna dolazaka i 92.4 milijuna noćenja, čime je praktički dostignuta rekordna 2019.

Mnogi građani Hrvatske će također htjeti iskoristiti godišnji odmor za ljetovanje, bilo na obali ili kontinentu. Bez obzira na to gdje bi željeli ljetovati, velik dio Hrvata ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja.

Postotak ljudi koji ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora može biti jedan od indikatora standarda, a prema njemu su građani Hrvatske jedni od najsiromašnijih u EU. Dobra vijest je da taj postotak posljednjih nekoliko godina drastično pada.

Četiri od deset Hrvata ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja

Prošle godine 39 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina nije si moglo priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, što je jedan od najvećih postotaka u EU. Najgore je Rumunjima, njih 60 posto ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja. Slijede Bugari s 44 posto te Mađari i Grci s 43 posto.

Hrvatska je daleko iznad prosjeka EU od 29 posto, a pogotovo država poput Danske, Finske, Nizozemske, Švedske i Norveške, u kojima je postotak onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora 15 i manje.

Prije nekoliko godina stanje je bilo puno gore

Iako se nikako ne radi o pozitivnom pokazatelju standarda u Hrvatskoj, situacija je daleko bolja nego prijašnjih godina. U 2014. dva od tri stanovnika Hrvatske starija od 16 godina nisu si mogla priuštiti ljetovanje izvan mjesta stanovanja, točnije 70 posto stanovnika. To je bio najgori rezultat u EU. 

Ali u 2015. formalno je završila kriza u Hrvatskoj iako je tek tri godine kasnije dosegnuta razina gospodarskog razvoja iz 2008. Do 2019. postotak pada na 49, a veliki pad se nastavlja nakon pandemijske 2020. i završava na 39 posto u prošloj godini. 

Hrvati su jedni od najčešćih turista u Hrvatskoj, ali zapostavljeni su

Iako se u kontekstu turizma u Hrvatskoj primarno govori o inozemnim gostima, ona je sama po sebi jedno od najvećih turističkih tržišta. Tijekom srpnja ove godine su 11 posto noćenja ostvarili gosti iz Hrvatske, manje samo od gostiju iz Njemačke (17 posto) i Slovenije (15 posto). Postotak domaćih gostiju je stabilan godinama te je 2017. također iznosio 11 posto.

Na razini cijele 2023. Hrvati su ostvarili drugi najveći broj noćenja u domaćem turizmu, između Nijemaca (24 posto) i Slovenaca (10 posto). Daleko najpopularnija destinacija za domaće turiste je Vir (1.37 milijuna noćenja domaćih turista), zatim Crikvenica (490 tisuća), Zagreb (489 tisuća) , Mali Lošinj (311 tisuća) i Zadar (311 tisuća).

Jedni od najvjernijih turista u Hrvatskoj su sami Hrvati. Prema podacima statističke agencije EU Eurostat, 36 posto putovanja koja su ostvarili građani Hrvatske 2022. činila su domaća kratkotrajna putovanja (1-3 noćenja), 34 posto dugotrajna domaća putovanja (4 noćenja i više), a 30 posto putovanja je bilo ostvareno u inozemstvu.

To ne znači da su Hrvati posebno vjerni domovini po pitanju putovanja jer su primjerice Nijemci iste godine ostvarili 61 posto putovanja u vlastitoj državi, a Grci, Portugalci, Francuzi i Španjolci između 85 i 90 posto.

Međutim, to pokazuje da su građani Hrvatske vjerni domaćim destinacijama iako ih sam turistički sektor zanemaruje. Prema istom izvoru (Eurostat), samo svaki drugi stanovnik Hrvatske stariji od 15 godina "sudjeluje" u turizmu, što znači da tijekom godine barem jednom otputuje u turističke svrhe.

Turistički sektor treba više pozornosti usmjeriti na domaće turiste

Stanovnici Hrvatske su zanemarena turistička skupina u vlastitoj državi. Pad broja onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana ljetovanja sugerira da je trebao drastično narasti i broj domaćih turista u Hrvatskoj, ali to se nije dogodilo istim intenzitetom.

Cjelotjedni godišnji odmor svake godine je nekada bio luksuz, ali u 21. stoljeću je nešto što se očekuje kao dio prosječnog životnog standarda. Putovanje na velike udaljenosti je također bilo rijetkost, pogotovo u inozemstvo. Danas mladi do 30. godine posjete nekoliko država, često na drugom kontinentu.

Rastom plaća u Hrvatskoj se otvaraju mogućnosti Hrvatima da više putuju i sve si ih više može to priuštiti. Turizam njihove vlastite domovine ih uglavnom ignorira kao potencijalni izvor prihoda iako su konstantno jedni od najbrojnijih turista u državi.

Svaka djelatnost u 21. stoljeću ima snažnu međunarodnu konkurenciju, pa tako i turizam. Druge države podjednaku važnost daju domaćim turistima kao i stranima te rade na tome da ih zadrže.

Jeftini letovi, ulazak u šengensko područje, općenito jeftinija putovanja na velike udaljenosti nego prije nekoliko desetljeća i rast plaća su Hrvatima omogućili da lakše i češće putuju. Dosad su često birali vlastitu domovinu za odmor i potrošnju, ali to se može brzo promijeniti. Turistički sektor Hrvatske ne treba se boriti samo za strane turiste nego i za domaće.