U DANAŠNJEM užurbanom svijetu ljudi svih dobnih skupina često se nezdravo hrane. Navike poput prekomjerne konzumacije prerađene i brze hrane te slatkih napitaka negativno utječu na zdravlje i kvalitetu života. Unatoč dostupnosti informacija o pravilnoj prehrani, mnogi se i dalje oslanjaju na jednostavne, brze obroke, često zanemarujući nutritivnu vrijednost hrane. U tu skupinu spadaju i Hrvati. Dijetetičarka i nutricionistica Olja Martinić za Index je otkrila zašto je to tako te koje su najčešće nezdrave prehrambene navike među Hrvatima.

"Prema istraživanjima HZJZ-a, najčešća nezdrava prehrambena navika među Hrvatima jest neuravnotežen kalorijski unos. Većina Hrvata, bez obzira na godine, dnevno unosi znatno više kalorija u odnosu na dnevnu potrošnju. Po broju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, Hrvatska je, uz Maltu, na prvom mjestu u EU", napominje dijetetičarka.

Dodaje da udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom raste s povećanjem dobi ispitanika. "Među osobama od 18 do 24 godine 27 posto njih ima povećanu tjelesnu masu, dok zapanjujućih 79 posto osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom pripada populaciji u dobi od 65 do 74 godine. To je rezultat neusklađenosti u kalorijskom unosu i potrošnji", upozorava Martinić.

Tvrdi da najnovije prehrambene preporuke sugeriraju da prosječna odrasla osoba treba maksimalno 2500 kalorija dnevno. Ipak, optimalan kalorijski unos varira ovisno o dobi, spolu i razinama aktivnosti.

Osim što Hrvati imaju problem s kalorijskim suficitom, dijetetičarka nam je otkrila i koliko često konzumiraju prerađenu i brzu hranu u usporedbi s preporučenim unosom.

"Preporuke naglašavaju prednost neprerađenih namirnica jer one omogućuju osjećaj sitosti i nutritivno su bogatije. Slikovito rečeno, s njima je želudac puniji, a kalorijski unos je manji, što pridonosi korekciji tjelesne mase. Prerađene namirnice i jela posebno su zastupljeni u pekarskoj industriji i gotovim proizvodima. Takva hrana je ukusna i lijepo izgleda, što je čini privlačnom", objašnjava Martinić.

Dodaje da u doba rasta prehrambene industrije ne možemo reći da je izbor brze hrane samo rezultat brzog načina života i nedostatka vremena. Dijetetičarka tvrdi da su naše loše navike i želja za ugodnošću pravi uzroci tog izbora.

"Prema COSI istraživanju, naša djeca od šest do devet godina među tri su najlošije skupine u EU po učestalosti konzumiranja voća, dok su po učestalosti konzumiranja slatkih pića treći u EU. Prerađene namirnice ne treba u potpunosti isključiti iz prehrane, no svakako je potrebno dati prostora neprerađenim namirnicama koje su nutritivno bogatije", ističe.

Martinić je također upozorila na ključne skupine hrane koje Hrvati najviše zanemaruju u svojoj prehrani.

"Prema COSI istraživanjima, kad su djeca u pitanju, zanemarivanje voća i ribe zabrinjavajuće je. U odrasloj dobi ne unosimo dovoljno povrća i mahunarki (grah, slanutak, leća). Posebno je zabrinjavajuća količina soli u dnevnom unosu, kao i pretjeran unos mesa i suhomesnatih proizvoda", objašnjava.

Osim loših navika, Martinić napominje da stres može biti povezan s izborom nezdravih prehrambenih opcija kod Hrvata.

"Istraživanja su pokazala da su hrana i stres intenzivno povezani. Hrana je za mnoge utjeha, pa se odlučuju za određeni obrok jer se nakon njega bolje osjećaju. Posebno čest odabir su ugljikohidratne namirnice jer svi ugljikohidrati potiču mozak da proizvodi više serotonina", rekla je. Dakle, preporučuje se odabir proizvoda od cjelovitih namirnica.

"Hrana se također koristi kao nagrada, pa se nakon stresa 'nagradimo' namirnicama koje si uskraćujemo zbog svjesnosti da nisu preporučljive (njihovo učestalo konzumiranje nije preporučljivo). Osobe u kroničnom stresu sklone su konzumiranju brze hrane. Još nije dokazano je li stres razlog čestog odabira takvih obroka ili je odabir takvih obroka otvorio vrata visokom stresu", dodaje.

Ako prakticiramo takve navike, Martinić je podijelila nekoliko savjeta.

"Srećom, u slučaju stresa postoje namirnice kojima treba dati prednost. Nećete pogriješiti ako pijete prirodni sok od naranče. Naranče su na popisu poželjnih namirnica za osobe u stresnoj fazi zbog bogatstva vitaminom C. Studije sugeriraju da ovaj vitamin može smanjiti razinu hormona stresa i jačati imunološki sustav. Dobar odabir uključuje i špinat, bademe, avokado, šarane i sirovo povrće. Hrskavo sirovo povrće može pomoći u ublažavanju stresa na mehanički način. Žvakanje štapića celera ili mrkve pomaže osloboditi stisnutu čeljust, što može ublažiti napetost", pojasnila je.

Dakle, najčešći razlozi zbog kojih Hrvati biraju nezdravu hranu su praktičnost i nedovoljna informiranost o posljedicama.

"Danas više od 2 milijarde odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, a bolesti povezane s prehranom, uključujući dijabetes, rak i bolesti srca, među vodećim su uzrocima smrti. Promjenom stila života i načina prehrane mogla bi se izbjeći smrt oko 11 milijuna ljudi svake godine u svijetu. Ta procjena temelji se na tome da će se primjerenom prehranom smanjiti razvoj bolesti povezanih s nezdravom prehranom. Znanstvenici ističu da se dobrim prehrambenim navikama smanjuje broj srčanih udara, moždanih udara i nekih vrsta raka", napominje.

Srećom, nikad nije prekasno za promjene u prehrambenim navikama, stoga dijetetičarka zaključuje sljedećim preporukama:

• Reducirajte dnevni kalorijski unos, što znači isključivanje konzumacije slatkih jela i slatkih pića.
• Povećajte unos povrća.
• Dajte prednost jelima na bazi neprerađenih namirnica.
• Konzumirajte mahunarke dva puta tjedno.
• Smanjite unos pržene hrane i suhomesnatih proizvoda.
• Kontrolirajte unos soli.
• Pijte dovoljno tekućine (voda, čaj).
• Svaki dan unosite oko 300 grama povrća i 200 grama voća.
• Dajte prednost sezonskim namirnicama.