KRPELJI su gotovo neprimjetni, ali bolesti koje prenose mogu trajno ugroziti zdravlje. Kako piše HZJZ, u kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji su šumski krpelji (Ixodes ricinus) koji prenose bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest i virus krpeljnog meningoencefalitisa, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Lajmska bolest je jedna od najčešćih bolesti koje uzrokuju krpelji. Između 70 i 80 posto osoba zaraženih lajmskom bolešću razvije karakterističan osip u obliku mete. Uz osip se javljaju i simptomi slični gripi, poput povišene temperature, drhtavice, bolova u tijelu i umora. Pravovremeno liječenje antibioticima može zaustaviti infekciju.

Ako se lajmska bolest ne liječi, može napredovati i uzrokovati jake glavobolje, Bellovu paralizu, odnosno gubitak tonusa mišića na jednoj ili obje strane lica, teški artritis, probleme sa srvem, vrtoglavicu ili nedostatak zraka. Neki pacijenti kojima je dijagnosticirana akutna lajmska bolest i koji su primili terapiju ipak razviju kronične simptome.

Kako se zaštititi?

Krpelji se najčešće nalaze nisko pri tlu, na vlatima trave ili u niskom raslinju. Privlači ih toplina tijela i ugljični dioksid iz daha, što im signalizira da je u blizini izvor krvi. Kada prođete pokraj njih, oni se ispruže i prihvate za odjeću, obuću ili ruksak. To se ponašanje naziva vrebanje. Obično pužu po koži od 30 do 60 minuta prije nego što se odluče za ugriz. U trenutku ugriza njihova slina, koja može sadržavati bakterije, parazite ili viruse, ulazi u krvotok.

Krpelje je ponekad teško uočiti zbog veličine. Kako prenosi Independent, samo se 30 do 50 posto pacijenata s lajmskom bolešću uopće sjeća ugriza. Krpeljima je za preživljavanje potrebna vlaga pa se najčešće nalaze u vlažnim, šumovitim područjima. Postoji nekoliko načina kako spriječiti da dođu u kontakt s vama:

• Nosite duge rukave i hlače kada boravite u staništima krpelja: Oni ne grizu kroz odjeću, a što je manje kože izloženo, to je manje mjesta za ugriz. Svijetla odjeća pomaže da ih lakše uočite. Koristite repelent, ali provjerite je li učinkovit protiv krpelja jer mnogi sprejevi protiv kukaca ne djeluju na njih.
• Postoje i sprejevi koji ubijaju krpelje pri kontaktu: Permetrin se nanosi na odjeću i opremu te sprječava krpelje da se prihvate, ali se nikako ne smije nanositi izravno na kožu. Koncentracija u sprejevima može izazvati peckanje i trnce, a štetan je i za mačke. "Koristim ga za tretiranje odjeće kada provodim istraživanja na područjima s puno krpelja. Nakon što sam za istraživanje prikupila više od 7500 krpelja, ugrizli su me samo jednom", navodi za Independent Amanda Roome.
• Koristite sušilicu: Nakon aktivnosti na otvorenom, stavite odjeću u sušilicu na visoku temperaturu na dvadesetak minuta. Krpelji ne mogu preživjeti bez vlage.
• Obavezno se pregledajte: Ako pronađete krpelja prije ugriza, nema opasnosti. Provjerite vlasište i područje uz kosu, uši, pupak, prepone, područje iza koljena i pazuhe. Tuširanje nakon boravka vani olakšava uočavanje krpelja.
• Pregledajte i kućne ljubimce: Za prijenos bolesti potrebno je vrijeme, stoga je krpelja važno ukloniti što prije. "Svaki dan vodim psa u šetnju šumom i u autu držim ljepljivi valjak za odjeću. Njime prijeđem preko psa i sebe kako bih uklonila krpelje koji možda pužu po nama prije nego što uđemo u auto", savjetuje Roome.

Zaštita dvorišta

Krpelji vole vlažna mjesta poput otpalog lišća i visoke trave. Redovita košnja travnjaka, uređivanje vrta i uklanjanje lišća mogu smanjiti njihova staništa. Pomaže i stvaranje "tampon zone" od drvne sječke između travnjaka i zaraslih ili šumskih područja, osobito ako se koristi sječka cedra. Vrtove, dječja igrališta i prostore za druženje držite podalje od divljih, neuređenih dijelova dvorišta.

Insekticidi za dvorište na bazi bifentrina i permetrina mogu smanjiti populaciju krpelja, ali taj posao treba se prepustiti stručnjacima. Obično se tretiraju rubni i sjenoviti dijelovi, dok otvoreni, sunčani travnjaci uglavnom ne zahtijevaju tretman. Hranilice za ptice je najbolje držati što dalje od kuće jer mogu privući glodavce. Oni su često nositelji patogena koje krpelji pokupe i prenesu na ljude.

Što učiniti nakon ugriza?

Ako na sebi pronađete krpelja, najvažnije je odmah ga ukloniti. Koristite pincetu s tankim vrhom, uhvatite krpelja što bliže glavi i koži te ga povucite ravno prema gore. Nemojte koristiti vazelin, eterična ulja ili deterdžent za suđe. Agresivna sredstva mogu ih natjerati da povrate sadržaj u vaš krvotok, što ubrzava prijenos bolesti.

Mjesto ugriza očistite kao i svaku drugu ranu. Ako je moguće, sačuvajte krpelja radi identifikacije vrste. To će vam pomoći da znate na koje simptome trebate obratiti pozornost jer različite vrste prenose različite bolesti.

Ako se počnete osjećati loše, posjetite liječnika i napomenite da vas je nedavno ugrizao krpelj. Mnoge bolesti koje prenose krpelji imaju općenite simptome slične gripi, a nemaju sve infekcije jasne znakove poput osipa. Liječnik može provesti testove i odrediti odgovarajuću terapiju.