SLATKIŠI, pekarski proizvodi i zaslađene grickalice mnogima su obilježili djetinjstvo, no sve je više stručnjaka koji upozoravaju da ta navika nije nimalo bezopasna. Prekomjeran unos šećera u dječjoj dobi može imati dugoročne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje, a najopasniji je upravo zato što djeluje tiho i neprimjetno.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da udio dodanih šećera ne bi trebao prelaziti 10% ukupnog dnevnog unosa kalorija, idealno ispod 5%. No stvarnost je često potpuno drugačija. Mnoga djeca već tijekom doručka unesu znatno više od preporučenog.

Primjerice, doručak sastavljen od zaslađenog jogurta, industrijskih pahuljica i čaše voćnog soka može sadržavati i više od 25 grama šećera, što je pet žličica. Dječji organizam takvu količinu ne treba, a roditelji često nisu svjesni koliko šećera se zapravo nalazi u svakodnevnim namirnicama.

Što previše šećera radi dječjem tijelu?

Nutricionisti ističu da se problem ne svodi samo na kalorije. Dječje tijelo još se razvija i izuzetno je osjetljivo na promjene u prehrani. Kada dijete često konzumira zaslađene proizvode, tijelo se navikava na brze skokove i padove šećera u krvi. To može uzrokovati ovisnost o slatkom, nestabilnu razinu energije, razdražljivost i stvaranje osnove za inzulinsku rezistenciju, što je rani korak prema dijabetesu tipa 2.

Osim toga, previše šećera može negativno utjecati na koncentraciju, kvalitetu sna, ponašanje i školski uspjeh. Stručnjaci također upozoravaju da je stabilna razina glukoze u krvi važna za zdrav razvoj mozga i kognitivnih funkcija kod djece.

Podaci iz CroCOSI studije, koju su proveli Ministarstvo zdravstva i HZJZ, pokazuju da čak 36% djece u dobi od 7 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Dječaci su u većem riziku, pretilo je gotovo 39% dječaka, dok je kod djevojčica riječ o oko 34%. Loše prehrambene navike, uključujući pretjerani unos šećera, jedan su od glavnih uzroka.

Ako se prehrambene navike ne korigiraju na vrijeme, djeca s prekomjernom tjelesnom masom imaju veći rizik za razvoj kroničnih bolesti u odrasloj dobi, uključujući dijabetes, srčanožilne bolesti, povišeni krvni tlak i depresiju.

Što mogu učiniti roditelji?

Važno je osvijestiti što se sve smatra dodanim šećerom, jer nije riječ samo o slatkišima. Šećer se krije i u "zdravim" žitaricama, voćnim jogurtima, kupovnim sokovima i gotovim obrocima. Evo nekoliko jednostavnih savjeta stručnjaka:

• Čitajte deklaracije i birajte proizvode s manje dodanog šećera.
• Dajte prednost svježem voću umjesto slatkiša i slatkih napitaka.
• Ograničite slatkiše na posebne prigode umjesto svakodnevne konzumacije.
• Razgovarajte s djecom o važnosti zdrave prehrane na njima primjeren način.
• Budite primjer, djeca najviše uče promatrajući svoje roditelje.