RUSIJA je znatno proširila svoje sposobnosti u području dronova za rat protiv Ukrajine zahvaljujući kineskim tvrtkama koje službeno negiraju suradnju s Moskvom, otkriva istraga Bloomberga temeljem internih dokumenata ruske tvrtke Aero-HIT i korespondencije s ruskim državnim dužnosnicima.

Aero-HIT, relativno nepoznata tvrtka sa sjedištem u dalekoistočnom gradu Habarovsku, započela je suradnju s kineskim firmama 2022. godine, nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, s ciljem uspostave masovne proizvodnje dronova za borbenu upotrebu na prvoj liniji fronta.

Tvrtka tvrdi da će do 2025. godine dosegnuti kapacitet proizvodnje do 10.000 dronova mjesečno, uz planove za razvoj naprednijih modela.

Temelj arsenala čini dron izvorno dizajniran za civilnu upotrebu

Prema dokumentima koje je Bloomberg pribavio, Aero-HIT od početka 2023. surađuje s inženjerima kineske tvrtke Autel na lokalizaciji proizvodnje drona Autel EVO Max 4T u Rusiji. Temelj arsenala Aero-HIT-a čini dron Veles, FPV model baziran na kineskom Autel EVO Max 4T, koji je izvorno dizajniran za civilnu upotrebu.

Njegova otpornost na elektroničko ratovanje učinila ga je učinkovitim na bojištu. Cijena jednog drona iznosi oko 650.000 ruskih rubalja, što je približno 7105 eura.

U lipnju 2024. američko Ministarstvo financija uvelo je sankcije tvrtki Aero-HIT nakon što su njezine dronove koristile ruske snage u Hersonu za napade na ukrajinske ciljeve. Kako bi zaobišla sankcije, Rusija koristi posrednike iz drugih sektora poput poljoprivrede, logistike i ugostiteljstva, navodi Bloomberg.

Kina se službeno ograđuje

Iako Kina službeno tvrdi da ne isporučuje oružje nijednoj strani u sukobu, dokumenti ukazuju na uključivanje inženjera s Harbinskog instituta za tehnologiju (HIT), kineskog sveučilišta blisko povezanog s kineskom vojskom i pod američkim sankcijama.

U 2024. godini ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je HIT tijekom službenog putovanja u Kinu, nakon čega je suradnja između HIT-a, zračne luke u Habarovsku i tvrtke Komax, koja upravlja tom zračnom lukom, dodatno ojačala. Komax je u vlasništvu Konstantina Basjuka, bivšeg operativca KGB-a i ruskog senatora za okupirani dio Hersonske oblasti.

Krajem 2023. tvornica u Habarovsku proizvodila je između 200 i 300 dronova mjesečno, a u ožujku 2024. rusko Ministarstvo obrane planiralo je naručiti 5000 FPV dronova Veles.

U svjetlu ovih događaja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 27. svibnja izjavio da je Kina zaustavila prodaju dronova Kijevu i drugim europskim zemljama, dok ih i dalje isporučuje Rusiji, što dodatno komplicira sukob u regiji.

>> Zelenski: Kina je prekinula prodaju dronova Ukrajini, a Ruse još uvijek opskrbljuje