LJETI instinktivno posežemo za hladnim napicima i sladoledima, ali znanost i praksa govore da nije sve što je ledeno i rashlađujuće. Neke namirnice i napici mogu nas, paradoksalno, još više zagrijati. Donosimo pregled toga što doista pomaže tijelu da se rashladi, a što je samo iluzija osvježenja.

Mit: Što je hladnije, to bolje

Istina je da gutljaj ledene vode donosi trenutno olakšanje, ali učinak je kratkotrajan. Tijelo brzo reagira na naglu hladnoću tako da aktivira mehanizme zagrijavanja, širenjem krvnih žila i povećanom cirkulacijom. Dugoročno, prekomjerno konzumiranje jako hladnih pića može dodatno opteretiti organizam, osobito probavni sustav.

Topli napici mogu zapravo rashladiti tijelo

Zvuči nelogično, ali nije. U vrućim podnebljima poput Indije ili Bliskog istoka, konzumacija toplog čaja ljeti je stoljetna praksa - i to s razlogom. Topli napitak potiče znojenje, koje je prirodni mehanizam tijela za hlađenje. Kad se znoj ispari s kože, temperatura tijela se snižava. Ključ je u količini - mala količina toplog napitka može biti učinkovitija od litre ledene vode.

Namirnice koje griju, a ne bismo to očekivali

Masna hrana i crveno meso zahtijevaju više energije za probavu, čime se tijelo zagrijava iznutra. Jako rashlađena alkoholna pića mogu stvoriti osjećaj hlađenja, ali alkohol širi krvne žile i zapravo povećava osjećaj vrućine, a gazirani napici često sadrže visok udio šećera koji potiče metaboličku aktivnost, a time i toplinu.

Što nas stvarno rashlađuje?

Namirnice bogate vodom poput lubenice, krastavaca, rajčice i celera najbolje nas rashlađuju i hidriraju, a isto je i s biljnim čajevima sobne temperature. Primjerice, čaj od mente ima prirodan rashlađujući učinak.

Jogurt i kefir, fermentirani mliječni proizvodi, također nas rashlađuju i usto pomažu probavi i ne opterećuju organizam. Za kraj, iako može zvučati nelogično, ljuta hrana u umjerenim količinama također ima rashlađujući učinak. Naime, čili i paprika sadrže kapsaicin, koji potiče znojenje, a time i hlađenje.