LUKA Brkić, profesor međunarodne političke ekonomije sa zagrebačkog FPZG-a komentirao je za HRT pregovore o carinama koje želi nametnuti administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"SAD gubi pregovaračku moć i utjecaj zbog Trumpovog inzistiranja na bilateralizmu"

SAD i Japan postigli su trgovinski sporazum, koji će rezultirati japanskim ulaganjem od 550 milijardi dolara u Sjedinjene Države i plaćanjem recipročne carine od 15 posto, objavio je Trump. Najavio je nastavak odličnog odnosa SAD-a i Japana.

Brkić je rekao kako je do sporazuma očito došlo jer je Japan popustio pred pritiscima SAD-a.

"To je nastavak Trumpove politike bilateralnoga dogovaranja, pregovaranja, usudio bih se reći čak i ucjenjivanja, računajući da tim načinom može postići puno bolje ekonomske efekte, dakle, financijske efekte, nego kada bi bio u multilateralnom sustavu", rekao je.

"Meni se čini da je to prilično ironično i zbog toga što, po mom razumijevanju, američka pozicija u međunarodnom prostoru i jest tako velika, moćna i jaka, bez obzira što o tome mislili, zbog toga što je tako duboko integrirana u međunarodni prostor. Na ovaj način mi se čini da se pregovaračka moć, utjecaj, povjerenje i sve ostalo gubi u SAD-u zbog toga što upravo pokušavaju ići ovim bilateralnim putem", dodao je Brkić.

Skeptičan oko efekta koji Trump namjerava postići

Rekao je da je dosta skeptičan oko vjerojatnosti da Trump na ovaj način uspije u naumu jačanja američkog gospodarstva, dodajući da su carine stari instrument protekcionizma i da ne mogu vratiti konkurentnost američkoga gospodarstva. Burze je okarakterizirao kao jedini korektiv, nakon čijih reakcija Trumpova administracija uzmiče, rekavši da bi problem mogao nastati tek onda kada burze prestanu reagirati.

"Tada bi se otvorio prostor da on stvarno provede svoje ekonomske politike, a to, siguran sam, ne bi bilo dobro ni za globalnu ekonomiju ni za SAD", rekao je Brkić.

"Burza je praktično jedina institucija po mom sudu koja može ozbiljno ograničiti ekonomsku politiku Trumpa", dodao je.

Brkić je rekao i da Amerika ne može naštetiti Kini, koja je, kako je napomenuo, puno jača u izvozu nego SAD i njegov je veliki vjerovnik, a i otprilike 80 posto kineskoga izvoza ne ide u SAD.

Puno veći problem unutar EU-a

Od 1. kolovoza trebale bi na snagu stupiti 30-postotne carine na sav uvoz iz Europske unije, oko čega se i dalje pregovara. Međutim, Brkić ne vjeruje da će se to dogoditi jer to nije u interesu nijedne strane. Smatra da će carina biti, ali da će biti manje. "Europa ima uistinu razrađene mehanizme i može imati vrlo učinkovite odgovore na jednu takvu politiku", rekao je.

Međutim, dodao je da je problem Europske unije u tome što ima tri velike krize - krizu konkurentnosti te sigurnosnu i energetsku krizu - koje se ne mogu rješavati na razinama zemalja članica, već samo na europskoj.

"Ja vidim puno veći problem unutar same Europske unije za mogućnost efikasnoga odgovora i efikasnih politika u budućnosti nego što je sam sukob ili mogući konflikt trgovinski, carinski, između SAD-a i EU-a", rekao je Brkić. "Odgovor Europe po mom sudu mora biti jedinstven", poručio je.

Utjecaj na Hrvatsku

Brkić je također rekao da je matematički nemoguće da se visoke carine ne preliju na inflaciju i troškove domaćeg stanovništva.

Što se tiče utjecaja na Hrvatsku, Brkić je rekao da se ona nalazi u kontekstu EU-a kao carinske unije te da je iluzorno tvrditi da će moći iskreirati posebnu politiku prema, recimo, trgovinskoj politici SAD-a.

"Hrvatska ima prednost u ovoj situaciji jer je mala, ima prednost što nema tako značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu s SAD-om, nego europskim partnerima i zemljama iz okruženja, pa onda u tom smislu treba i vjerovati da će troškovi takve jedne politike biti minimalni", zaključio je.