PLASTIČNA ambalaža koristi se svakodnevno za pakiranje hrane, pića, mlijeka i gotovih jela, no sve se češće postavlja pitanje - je li sigurna za zdravlje, osobito kad se hrana u njoj zagrijava? Iako većina ambalaže prolazi sigurnosne provjere, određeni oblici plastike mogu otpuštati štetne kemikalije, osobito pod visokim temperaturama.

Što plastika otpušta u hranu?

Neke vrste plastike, osobito stariji ili jeftiniji oblici, mogu otpuštati kemikalije poput BPA (bisfenol A) i ftalata u hranu ili piće. BPA je povezan s poremećajem hormona, dok ftalati mogu utjecati na reproduktivno zdravlje. Zbog toga su mnoge zemlje, uključujući članice EU, ograničile ili zabranile upotrebu BPA u ambalaži za dječju hranu i bočice.

No i dalje se mnogi prehrambeni proizvodi pakiraju u plastiku koja nije potpuno neutralna - pogotovo kad je riječ o ambalaži za mlijeko, sokove, jogurte i gotova jela. Problem nastaje ako se plastika koristi višekratno ili izlaže toplini, čime se povećava rizik od ispuštanja štetnih tvari u hranu.

Zagrijavanje hrane u plastici nosi najveći rizik

Zagrijavanje hrane u plastičnim posudama - bilo u mikrovalnoj pećnici ili običnoj - povećava rizik od otpuštanja štetnih tvari. Čak i plastike označene kao "sigurne za mikrovalnu" mogu s vremenom degradirati, pogotovo ako su ogrebane ili deformirane. Zato se preporučuje hranu prije zagrijavanja prebaciti u staklenu ili keramičku posudu.

Također, važno je razlikovati vrste plastike - PET (često korišten za boce vode) nije namijenjen za višekratnu upotrebu ni zagrijavanje, dok su HDPE i PP (oznake 2 i 5) općenito sigurniji za kontakt s hranom. Ipak, stručnjaci savjetuju izbjegavanje duljeg čuvanja masne ili kisele hrane u plastičnim posudama, jer upravo takve namirnice najlakše upijaju kemikalije.