NAŠE svakodnevne navike mogu značajno utjecati na zdravlje mozga, iako često toga nismo svjesni. Neke od njih na prvi pogled izgledaju bezopasno, ali zapravo mogu povećati rizik od bolesti poput demencije ili Alzheimerove bolesti. O tome je na TikToku govorio dr. Clint Steele, koji vodi praksu Brain Based Health Solutions, te je istaknuo tri česte navike koje, kako kaže, "oštećuju mozak" i "povećavaju rizik od demencije i Alzheimerove bolesti". Evo na koje navike posebno upozorava.

Ne pijenje dovoljno vode

Nedostatak hidratacije može uzrokovati umor, razdražljivost i žeđ, ali i štetiti zdravlju mozga te dovesti do "kognitivnog pada". "Trebate piti barem 1.8 litara vode svaki dan", tvrdi dr. Steele. Količina ovisi o tjelesnoj težini, klimi u kojoj živimo i tjelesnoj aktivnosti. Ako nam je teško unijeti dovoljno vode, možemo je obogatiti kriškama limuna ili drugog voća. Na taj način možemo lakše održavati naviku redovitog pijenja vode i pritom dodati još neke vitamine.

Previše negativnih misli i ne kontroliranje stresa

Iako je ponekad teško izbjeći negativne misli, njihovo gomilanje može opteretiti mozak. "Bilo da se radi o strahovima, brigama, osjećaju krivnje ili sramu - sve to stvara stres u mozgu", kaže dr. Steele.

Dodaje da takav stres može dovesti do neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, demencije ili Parkinsonove bolesti. Upravo zato je važno biti svjestan vlastitih misli i pokušati ih prepoznati na vrijeme. Tehnike poput meditacije ili razgovora s terapeutom mogu pomoći u smanjenju njihove snage.

Nepravilno disanje

Površno disanje ramenima i gornjim dijelom tijela, objašnjava dr. Steele, šalje signal mozgu da je u "načinu preživljavanja", zbog čega moždana kora "gasi" svoje funkcije i počinje degenerirati.

"Kada dišete dijafragmom, primjerice četiri sekunde udah i šest sekundi izdah, aktivirate moždanu koru i pomažete joj da se regenerira", kaže doktor. Redovito vježbanje disanja može pridonijeti boljoj koncentraciji i osjećaju smirenosti. Čak i nekoliko minuta svjesnog disanja dnevno može imati dugoročne koristi za zdravlje mozga.