"SVIJET se suočava s izborom između mira i rata", upozorio je kineski predsjednik Xi Jinping na najvećoj vojnoj paradi u povijesti Kine. Uz njega su stajali ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un, čime je kulminirao tjedan diplomatskog pokazivanja snage, što se tumači kao izravan prkos Zapadu, piše The Guardian.

Putin i Kim bili su među desecima svjetskih vođa na paradi organiziranoj povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, koji Kina naziva "Japanskim ratom agresije". Događaj je bio masovan prikaz vojne moći, s tisućama vojnika i najmodernijom opremom.

Galerija

Ipak, analitičari ističu kako je upravo dosad neviđena scena trojice vođa koji zajedno koračaju crvenim tepihom, razgovarajući i rukujući se, poslala najsnažniju poruku prkosa Zapadu. To se događa u vrijeme kada trgovinske carine američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegova nepredvidiva politika narušavaju odnose i sa saveznicima i sa suparnicima.

Xi: Čovječanstvo se suočava s izborom

"Danas se čovječanstvo suočava s izborom mira ili rata, dijaloga ili konfrontacije", poručio je Xi pred više od 50.000 gledatelja na Trgu Tiananmen, dodavši kako kineski narod "čvrsto stoji na pravoj strani povijesti".

Naglasio je da je Kina velika nacija koja se "nikada ne boji nikakvih nasilnika", u jasnoj aluziji na Sjedinjene Države i njihove saveznike. Upozorio je i da je Kina "nezaustavljiva", netom prije početka spektakularnog mimohoda vojne tehnike.

"Peking šalje poruku… da čak i ako zapadne zemlje nastave sankcionirati Rusiju zbog Rusko-ukrajinskog rata, Peking se neće bojati stati uz svog prijatelja", ocijenio je Wen-ti Sung, nerezidentni suradnik u Global China Hubu Atlantskog vijeća.

Oštra reakcija iz SAD-a

Dok Kina paradu predstavlja kao demonstraciju jedinstva, Kimovo prisustvo posebno je znakovito. Ovo je prvi put da je viđen u društvu Xija i Putina na istom događaju, a ujedno je i tek drugo njegovo zabilježeno putovanje u inozemstvo u posljednjih šest godina.

Reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa bila je gotovo trenutačna. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio je poruku s dozom sarkazma: "Neka predsjednik Xi i divni ljudi Kine imaju sjajan i trajan dan slavlja. Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong-unu, s kojima se urotio protiv Sjedinjenih Američkih Država."

Putinov dolazak u Peking poklopio se s novim ruskim napadima. Naime, Rusija je tijekom noći izvela opsežan zračni napad na Ukrajinu u kojem su ozlijeđena najmanje četiri željeznička radnika, a Poljska je zbog napada podigla svoje borbene zrakoplove.

Među ostalim uzvanicima viđeni su i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian te vođa mjanmarske hunte Min Aung Hlaing, dok istovremeno nitko od istaknutijih zapadnih čelnika nije prisustvovao događaju. Sjevernokorejski državni mediji objavili su fotografije na kojima se vidi da je Kima pratila i njegova kći Kim Ju-ae.

Prikaz vojne moći bez presedana

Prema mišljenju političkih analitičara, parada je osmišljena kako bi demonstrirala Xijev utjecaj na nacije koje žele promijeniti globalni poredak predvođen Zapadom. Održana je samo nekoliko dana nakon velikog summita čelnika globalnog juga u Tianjinu, na kojem je također sudjelovao Putin.

Analitičari s velikom pozornošću prate hoće li doći do formalnog trilateralnog sastanka između Xija, Putina i Kima. "Ako bi se sva trojica sastala, to bi bilo vrlo upečatljivo za Sjedinjene Države, naglašavajući potencijalnu novu dinamiku hladnog rata", kazao je Lim Chuan-Tiong s Instituta za napredne studije o Aziji Sveučilišta u Tokiju. "Ako se takav sastanak ne održi, to je vjerojatno zato što Kina ne želi previše provocirati SAD, istovremeno održavajući određeni stupanj trokutaste dvosmislenosti."

Moćna vojna oprema

Nakon govora, Xi je iz automobila s otvorenim krovom izvršio smotru postrojenih vojnika. Analitičari su posebnu pažnju posvetili prikazanoj vojnoj opremi: od tenkova i dronova do dalekometnih i nuklearnih projektila, borbenih zrakoplova i 'stealth' letjelica, pri čemu je nekoliko novorazvijenih sustava predstavljeno po prvi put.

Svrha opreme je da "Sjedinjenim Državama, Europi i kineskim susjedima da razlog za razmišljanje ako razmatraju izazivanje kineskih ključnih nacionalnih interesa", pojasnio je Drew Thompson, viši suradnik na školi međunarodnih studija S. Rajaratnam.

Prema kineskim vojnim dužnosnicima, velik dio oružja i opreme na paradi prikazan je javnosti po prvi put. Među novitetima su se istaknuli hipersonični projektili dizajnirani za uništavanje brodova, oružje koje posebno zabrinjava američku mornaricu čija 7. flota patrolira zapadnim Pacifikom. Javnosti su predstavljeni i podvodni dronovi, uključujući model AJX002, te nova interkontinentalna balistička raketa DF-61, za koju Peking tvrdi da može nositi nuklearne bojeve glave do najudaljenijih ciljeva.

Fokus na Tajvanu i unutarnji problemi

Xijev govor sadržavao je i nekoliko referenci na "pomlađivanje kineske nacije", što je uobičajena fraza za njegov sveobuhvatni plan budućnosti Kine, koji se uvelike oslanja na pripajanje Tajvana.

Xi i Komunistička partija Kine smatraju Tajvan svojom provincijom, kojom, prema njima, trenutno upravljaju ilegalni separatisti, čemu se tajvanska vlada i narod oštro protive.

Iako kineska Narodnooslobodilačka vojska pod Xijevim vodstvom prolazi kroz golemu modernizaciju, suočava se i s velikim problemima korupcije. Posljednjih nekoliko godina svjedočili smo čistkama dužnosnika i vojnog osoblja na razinama nezabilježenim još od vremena Mao Zedonga.