ŠESTI hrvatski simpozij o invazivnim vrstama okupio je u Zagrebu više od 110 znanstvenika i specijalista iz deset zemalja koji su upozorili da invazivne vrste godišnje u Europskoj uniji uzrokuju oko 12 milijardi eura štete i sve su veći rizik za ekosustave, gospodarstvo i zdravlje ljudi.

"Invazivne vrste zauzimaju prostor i uzrokuju brojne štete, od zdravstvenih problema poput ambrozije i tigrastog komarca do velikih gubitaka u šumarstvu i poljoprivredi. Građani vide tek deset posto problema, dok se najveća šteta događa na ekosustavima", rekao je biolog Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. Naglasio je važnost ranog otkrivanja i pravovremene reakcije.

"Hrvatski specijalisti posljednjih godina bilježe i nove invazivne vrste zabrinjavajućeg potencijala, među kojima su smeđa alga, plutajuća vodena mekčina i gljiva velika polipovka. Te vrste brzo se šire i mijenjaju strukturu staništa, potiskujući autohtone organizme", upozorio je Jelaska.

"Pozivamo građane da koriste aplikaciju za dojave o invazivnim vrstama"

Invazivne vrste ne poznaju granice, stoga je potrebna međunarodna suradnja, dodao je. Jelaska je pozvao na jačanje edukacije i uključivanje građana u dojave jer se uspjeh u suzbijanju invazivnih vrsta postiže samo ranim djelovanjem.

"Postoji aplikacija 'Invazivne vrste u Hrvatskoj' putem koje građani mogu prijaviti nalaze, što omogućuje brzo reagiranje. Neke vrste su kod nas prisutne desetljećima, no posljednjih godina pojavljuju se i nove, poput smeđe alge koja prekriva morsko dno ili slatkovodne biljke plivajuće mekčine", dodao je.

Biljana Janev Hutinec iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba naglasila je da invazivne vrste najprije dolaze u urbana područja. "Čovjek je taj koji ih donosi namjerno ili nenamjerno, a iz gradova se dalje šire u prirodu", rekla je.

"Hrvatska se zasad dobro drži"

Istaknula je projekt 'Nepozvani gosti u prirodu', usmjeren na kontrolu crvenouhe kornjače i stabla pajasena. "Crvenouha kornjača istiskuje hrvatsku autohtonu barsku kornjaču jer ima slične potrebe i uspješnija je u zauzimanju prostora", pojasnila je.

Dodala je da se Hrvatska zasad dobro drži u europskom kontekstu, iako je oko 30 vrsta s EU popisa već prisutno u našoj zemlji. Stručnjaci su upozorili da se u Hrvatskoj ponovno opaža orijentalni stršljen, vrsta koja je iz zemlje nestala prije više od šezdeset godina.

Simpozij traje dva dana

Dvodnevni simpozij organizira Hrvatsko ekološko društvo u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumarskim institutom i Javnom ustanovom Priroda Grada Zagreba.

Pokrovitelji su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.