Stigli odgovori svih 8 europskih država kojima Trump prijeti. "Dosta više, dosta"
AMERIČKI predsjednik Donald Trump najavio je val povećanja carina europskim saveznicima sve dok se Sjedinjenim Državama ne dopusti kupnja Grenlanda.
U objavi na mreži Truth Social Trump je rekao da će carine od 10% stupiti na snagu 1. veljače za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Finsku. Te će se carine povećati na 25% 1. lipnja i nastavit će se primjenjivati sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupnji Grenlanda, poručio je Trump.
Trump je optužio nekoliko europskih zemalja da igraju "vrlo opasnu igru" na Grenlandu, rekavši da je "svjetski mir u pitanju". "Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Finska otišle su na Grenland s nepoznatom svrhom. (...) Ove zemlje, koje igraju ovu vrlo opasnu igru, preuzele su neprihvatljiv rizik", napisao je američki predsjednik u dugoj objavi na svojoj društvenoj mreži.
Nakon objave Trumpa stigle su oštre reakcije zemalja kojima je zaprijetio. "Nećemo se dati zastrašiti", poručili su čelnici zemalja i najavili zajednički odgovor. Veleposlanici zemalja Europske unije pozvani su na hitan sastanak u Bruxellesu. Kako su za Reuters potvrdila tri diplomata, razgovori će se održati sutra.
Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa, John Bolton, kritizirao je prijetnju američkog predsjednika uvođenjem carina za osam europskih zemalja zbog Grenlanda, nazvavši je "bez sumnje njegovom najopasnijom i najrazornijom tvrdnjom tijekom pet godina njegova predsjedništva", piše The Telegraph. "Reći da je to bez presedana radikalno podcjenjuje koliko je to nerazumno i suprotno temeljnim američkim interesima", naveo je Bolton.
Bolton smatra kako se postojeći problemi mogu riješiti pregovorima među NATO saveznicima, bez potrebe za američkim suverenitetom nad Grenlandom ili primjenom vojne i ekonomske sile. "Bio bih oduševljen kada bi Grenlanđani glasali, slobodno i pošteno, da postanu dio američke zajednice, ali Trumpovo bahato ponašanje prošle godine osiguralo je da se to neće dogoditi", dodao je. "Unatoč tome, postoje brojne alternative."
Nadalje navodi da ako se Trumpa ne zaustavi u provedbi carina, "malo je sumnje da će se odnosi između Washingtona i Londona, te svih ostalih prijestolnica, drastično pogoršati". "Svi ćemo biti manje sigurni u sve opasnijem svijetu", zaključio je.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je na promjenu vlasti u Iranu, optužujući teheransko vodstvo, posebno ajatolaha Alija Hamneija, za ugnjetavanje, nasilje i uništavanje vlastite zemlje.
>> Opširnije
Američka delegacija sastavljena od zastupnika obiju stranaka, koja se sastala s čelnicima Danske i Grenlanda kako bi im dala podršku Kongresa zbog prijetnji predsjednika Donalda Trumpa da će zauzeti taj arktički otok, objavila je zajedničku izjavu:
"Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Finska, Švedska, Danska i Norveška najbliži su američki saveznici. To su naši saveznici u NATO-u koji su se borili uz nas, ginuli zajedno s nama i učinili Ameriku sigurnijom i prosperitetnijom.
Tijekom naših sastanaka s danskim i grenlandskim dužnosnicima u Kopenhagenu, poruka je bila nedvosmisleno jasna: Danska i Grenland žele biti partneri Sjedinjenim Američkim Državama i unapređivati naše zajedničke sigurnosne ciljeve, kao što to činimo već desetljećima. Ne postoji ni potreba ni želja za skupom akvizicijom ili neprijateljskim vojnim preuzimanjem Grenlanda, kada su naši danski i grenlandski saveznici spremni surađivati s nama na arktičkoj sigurnosti, kritičnim mineralima i drugim prioritetima u okviru dugogodišnjih sporazuma.
Kada se ponovno sastanemo s kolegama u Senatu, prenijet ćemo stajališta koja dijele danski i grenlandski dužnosnici, kao i stavove autohtonih naroda koji svakodnevno žive stvarnost Grenlanda.
Ustrajanje na ovom putu loše je za Ameriku, loše za američke tvrtke i loše za američke saveznike. Ovakva retorika dodatno pomaže protivnicima poput Putina i Xija, koji žele vidjeti podijeljeni NATO. Naši saveznici zaslužuju bolje, a isto tako i američki narod, koji je svoje protivljenje ovoj manjkavoj politici jasno i glasno izrazio. U trenutku kada su mnogi Amerikanci već zabrinuti zbog troškova života, ove bi carine povećale cijene i za obitelji i za poduzeća. Pozivamo administraciju da ugasi prijetnje i uključi diplomaciju".
Carine kojima je zaprijetio Donald Trump zbog Grenlanda potkopale bi transatlantske odnose i riskirale pokretanje opasne silazne spirale, a Europa će ostati predana obrani svoga suvereniteta, kaže se u zajedničkoj objavi predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste.
>> Opširnije
Očekuje se da će Europski parlament u srijedu obustaviti carinski sporazum s SAD-om nakon što su dva najveća kluba zastupnika najavila da će zaustaviti proces ratifikacije kao odgovor na najnovije prijetnje Trumpa.
Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke (EPP), najvećeg kluba zastupnika u parlamentu, izjavio je da "odobrenje nije moguće" s obzirom na najnovija događanja. Njegov stav podržao je i drugi najveći klub, Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D).
Potpredsjednica S&D-a za trgovinu, Kathleen Van Brempt, izjavila je kako "ne može biti trgovinskog sporazuma pod danim okolnostima". EPP i S&D zajedno imaju 324 od 720 mjesta u parlamentu, a očekuje se da će ih podržati i Zeleni te druge skupine.
Sporazum je u Sjedinjenim Američkim Državama stupio na snagu prošle godine, čime su uvedene carine od 15 posto na uvoz iz Europske unije. Međutim, Europski parlament ga još nije ratificirao, što je izazvalo nezadovoljstvo američkog predsjednika koji je već tražio izmjene.
Njemački zastupnik Bernd Lange, koji predsjeda utjecajnim parlamentarnim Odborom za trgovinu, također je najavio obustavu procesa. "S obzirom na prijetnju uvođenja dodatne carine od 10% od 1. veljače, ne mogu zamisliti da ćemo nastaviti s uobičajenim poslovanjem i pretpostavljam da ćemo obustaviti naš daljnji rad", rekao je.
"Za mene nema sumnje da je ovo još jedan novi korak kojim se američka strana ne pridržava sporazuma o Škotskoj", dodao je Lange. "Već smo intenzivno raspravljali u parlamentu o našoj obvezi prema sporazumu i bili smo skeptični možemo li američke proizvode učiniti bescarinskima ako s druge strane Atlantika uopće nema pouzdanosti da će se sporazum poštovati. O ovom ćemo pitanju ponovno raspravljati s političkim skupinama u srijedu."
Norveški premijer Jonas Gahr Støre izjavio je kako "prijetnjama nema mjesta među saveznicima", komentirajući prijedlog predsjednika Trumpa o uvođenju novih carina na norveški izvoz u Sjedinjene Američke Države.
Na društvenim mrežama norveški čelnik je napisao: "Stav Norveške je čvrst: Grenland je dio Kraljevine Danske".
Dodao je i kako unutar NATO-a postoji "široka suglasnost" o potrebi jačanja sigurnosti na Arktiku, što, kako je naveo, uključuje i Grenland.
Stranka Naleraq, koja se zalaže za neovisnost Grenlanda, preispituje svoj odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je Kuno Fencker iz te stranke. "Trenutno, kako stvari stoje, moramo se zapitati kako ćemo surađivati u budućnosti, jer je način na koji se vodi politika, po mom mišljenju, neprihvatljiv", kazao je Fencker, prenosi TV 2.
Kuno Fencker jedan je od istaknutijih zagovornika grenlandske neovisnosti, a prije dva tjedna je u intervjuu za Berlingske rekao: "Ne smatram izjave Amerikanaca da im je Grenland potreban kao definitivnu prijetnju."
Moguće američke carine za osam europskih zemalja, koje je najavio Donald Trump, imale bi ogromne posljedice, upozorila je predsjednica njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA) Hildegard Mueller.
"Troškovi ovih dodatnih carina bili bi ogromni za njemačku i europsku industriju, pogotovo u ovim već izazovnim vremenima", navela je Mueller. "Ono što je sada ključno jest pametan, strateški odgovor iz Bruxellesa koji je koordiniran sa zemljama pogođenim ovim mjerama."
Prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca, izvoz njemačkih automobila u SAD pao je za gotovo 14 posto u prva tri kvartala 2025. godine. Automobilska industrija time je postala najteže pogođena grana njemačke industrije u trgovinskom sporu.
Veleposlanici zemalja Europske unije pozvani su na hitan sastanak u Bruxellesu zbog carinskih prijetnji Donalda Trumpa vezanih uz Grenland. Do sastanka dolazi u trenutku dok članice EU-a raspravljaju o zajedničkom odgovoru. Kako su za Reuters potvrdila tri diplomata, razgovori će se održati sutra.
Finski premijer Petteri Orpo i predsjednik Alexander Stubb reagirali su na prijedloge novih carina Donalda Trumpa, istaknuvši kako se pitanja među saveznicima trebaju rješavati razgovorom, a ne nametanjem pritiska.
Premijer Petteri Orpo izjavio je kako novi carinski prijedlozi "nisu ni u čijem interesu". "Carine bi bile štetne i za Europu i za Sjedinjene Države", napisao je na društvenim mrežama, dodavši: "Stav Finske je da se pitanja među saveznicima rješavaju razgovorom i zajedničkim pravilima, a ne stvaranjem pritiska."
S njim se složio i predsjednik Alexander Stubb, opisan kao Trumpov prijatelj, koji je naglasio: "Među saveznicima, pitanja se najbolje rješavaju razgovorom, a ne pritiskom." Stubb je potvrdio da se dijalog sa SAD-om nastavlja, ali je, ponavljajući izjave Antonija Coste i Ursule von der Leyen, upozorio: "Carine bi potkopale transatlantski odnos i riskirale opasnu silaznu spiralu."
Orpo je također priznao da je Trump izrazio zabrinutost zbog sigurnosti na Arktiku. "Finska želi ojačati arktičku sigurnost zajedno sa svim saveznicima, uz poštivanje teritorijalne cjelovitosti Danske i Grenlanda", rekao je finski premijer.
Nakon žrtve 43 danska vojnika u Afganistanu, obitelji se osjećaju izdano zbog Trumpovih izjava o NATO-u. Danska sada preispituje svoje savezništvo i jača vlastitu obranu.
>> Opširnije
Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu, Manfred Weber, zatražio je da Europska unija stavi na čekanje odobrenje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama. Sporazum između EU-a i SAD-a postignut je prošlog ljeta, no još uvijek nije ratificiran. Prema uvjetima sporazuma, na većinu europskih proizvoda na američkom tržištu trebala bi se primjenjivati carina od 15 posto, no taj bi se postotak mogao povećati uslijed novih prijetnji.
Bijela kuća je više puta poručila kako Sjedinjenim Državama na raspolaganju stoji niz opcija u nastojanju da steknu Grenland. Carine su se pokazale kao jedna od tih opcija, a razmatraju se i druge mogućnosti.
Trumpova administracija spomenula je mogućnost kupnje Grenlanda ili čak njegovog preuzimanja silom. Međutim, diplomatske posljedice napada na teritorij NATO saveznika bile bi goleme, što je činjenica koja, prema mišljenju stručnjaka, takav scenarij čini iznimno malo vjerojatnim.
SAD bi također mogao "kupiti" Grenland, no takva bi transakcija bila vrlo složena. Sva sredstva morao bi odobriti Kongres, a za stjecanje otoka sporazumom bila bi potrebna podrška dvije trećine Senata - što bi, prema stručnjacima, bilo teško osigurati. S dogovorom bi se morala složiti i Europska unija, a Danska je odlučno poručila da Grenland nije na prodaju.
Treća opcija mogla bi uključivati pojačane napore za pridobivanje naklonosti stanovnika otoka putem kratkoročnih financijskih poticaja ili izgleda za buduće gospodarske koristi. Ukoliko bi Grenland bio potaknut prema neovisnosti, mogao bi zatim ući u partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na opasnost uvođenja carina, koje bi, prema njezinim riječima, "potkopale transatlantske odnose i riskirale opasnu silaznu spiralu". U objavi na društvenim mrežama naglasila je kako su teritorijalni integritet i suverenitet "temeljna načela" međunarodnog prava, ključna "za Europu i za međunarodnu zajednicu u cjelini".
Von der Leyen je također istaknula kako Europska unija stoji u "punoj solidarnosti" s Danskom i narodom Grenlanda. Navela je da "dijalog ostaje ključan" te da je EU "predan nadogradnji procesa započetog već prošli tjedan između Kraljevine Danske i SAD-a".
"Europa će ostati ujedinjena, koordinirana i predana očuvanju svog suvereniteta", poručila je.
Nizozemska, jedna od zemalja na koje se odnose nove carinske mjere koje je najavio Donald Trump, poručila je da je "primila na znanje" uvođenje carina od 10 posto. Ministar vanjskih poslova David van Weel na društvenim je mrežama objavio da je Nizozemska "u bliskom kontaktu" s drugim državama članicama EU-a radi usuglašavanja odgovora.
Van Weel se u svojoj objavi osvrnuo i na nedavni dolazak europskih postrojbi i plovila na Grenland. "Vojni napori za vježbe na Grenlandu upravo su namijenjeni doprinosu sigurnosti u arktičkoj regiji", izjavio je.
Kineski čelnik Xi Jinping i kanadski premijer Mark Carney dogovorili su smanjenje carina na uljanu repicu i električna vozila, signalizirajući otopljavanje napetih odnosa između dviju zemalja.
>> Opširnije
SAD je uveo carine od 10% na nekoliko članica EU-a kako bi prisilio Dansku na prodaju Grenlanda. Europski čelnici osudili su potez i najavili su čvrst i jedinstven odgovor na američke ucjene.
>> Opširnije
Britanski premijer Keir Starmer osudio je najnovije carine Donalda Trumpa, ocijenivši ih "potpuno pogrešnima". Naglasio je da je Grenland dio Danske te da je "njegova budućnost stvar Grenlanđana i Danaca".
U izjavi je pojasnio stav Ujedinjenog Kraljevstva:
"Naš stav o Grenlandu je vrlo jasan - on je dio Kraljevine Danske i njegova budućnost je stvar Grenlanđana i Danaca. Također smo jasno dali do znanja da je arktička sigurnost važna za cijeli NATO i da bi saveznici trebali učiniti više zajedno kako bi se suočili s prijetnjom Rusije u različitim dijelovima Arktika. Primjena carina na saveznike zbog težnje kolektivnoj sigurnosti saveznika NATO-a potpuno je pogrešna. Naravno, izravno ćemo se pozabaviti ovim pitanjem s američkom administracijom."
Republikanski senator Thom Tillis uputio je oštre kritike na račun Donalda Trumpa zbog prijetnji uvođenjem carina, iznoseći svoje stavove na društvenoj mreži X.
Tillis je u svojoj objavi naveo kako su prijetnje carinama štetne za Sjedinjene Države. "To je loše za Ameriku, loše za američko poslovanje i loše za američke saveznike", napisao je. U nastavku je dodao kako takav prijedlog ide u korist američkim suparnicima. "To je dobro za Putina, Xija i druge neprijatelje koji žele vidjeti podijeljeni NATO."
Tillis, koji je posljednjih dana boravio u Danskoj, i ranije je kritizirao Trumpove prijedloge, poput ideje o preuzimanju Grenlanda.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i kolumnist New York Timesa Paul Krugman ocijenio je carinske prijetnje Donalda Trumpa Danskoj i nekoliko drugih europskih zemalja kao njegov "najgluplji potez dosad".
Prema Krugmanovom mišljenju, takve prijetnje pokazuju da je Europa uspjela izvršiti pritisak na američkog predsjednika. Upozorio je i da bi se nametanje kaznenih carina moglo pokazati nezakonitim prema zakonima Sjedinjenih Država.
Krugman zaključuje da SAD time uništava vlastiti kredibilitet na globalnoj razini. Svijet, kako navodi, sada uči da trgovinski sporazumi sklopljeni sa Sjedinjenim Državama vrijede samo dok se Trump iznenada ne predomisli.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron reagirao je na carinske prijetnje Donalda Trumpa, poručivši kako su one "neprihvatljive". Macron je naglasio da će europski čelnici na njih odgovoriti "ujedinjeno i koordinirano" ako se potvrde, objavio je na društvenim mrežama.
"Francuska je predana suverenitetu i neovisnosti nacija, u Europi kao i drugdje. To vodi naše izbore. To podupire našu privrženost Ujedinjenim narodima i našoj Povelji", naveo je Macron. Dodao je kako "na toj osnovi podržavamo i nastavit ćemo podržavati Ukrajinu".
U istom kontekstu spomenuo je i sudjelovanje u vježbi na Grenlandu. "Također na toj osnovi smo odlučili pridružiti se vježbi koju je Danska odlučila provesti na Grenlandu. Stojimo pri toj odluci. Posebno zato što se tiče sigurnosti na Arktiku i na granicama naše Europe", napisao je.
Macron je poručio da europski čelnici neće biti pod utjecajem zastrašivanja ili prijetnji. "Carinske prijetnje su neprihvatljive i nemaju mjesta u ovom kontekstu", dodao je. "Znat ćemo kako obraniti europski suverenitet. U tom duhu ću razgovarati s našim europskim partnerima."
Najave Donalda Trumpa o uvođenju carina potaknule su reakcije danskih političara. Čelnica Danskih demokrata Inger Stoejberg izjavila je za dansku nacionalnu televiziju DR da se Danska ne smije pokoriti "Trumpovim nasilničkim metodama".
Danski zastupnik Pelle Dragsted na društvenoj mreži X napisao je kako se prijetnje carinama "moraju dočekati europskom solidarnošću i otporom". Dodao je: "Dosta je, dosta." U tekstu se podsjeća kako je Grenland autonomni teritorij Danske sa samoupravom i vlastitim parlamentom. Upravlja vlastitim unutarnjim poslovima, ali ne i obrambenom politikom.
Današnja objava Donalda Trumpa o uvođenju novih carina na robu iz niza europskih zemalja nadovezuje se na sporazum o uvoznim porezima koji su Sjedinjene Američke Države i Europska unija postigle prošlog srpnja.
Taj je sporazum, koji je Trump tada nazvao "najvećim dogovorom ikada postignutim", sklopljen između njega i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Dogovorena je američka carina od 15% na svu robu iz EU-a, što je upola manje od 30% koliko je prvotno bilo najavljivano.
Zauzvrat se 27 država članica EU-a obvezalo otvoriti svoja tržišta američkim izvoznicima uz carinsku stopu od 0% na određene proizvode. Američke carine od 50% na čelik i aluminij ostale su na snazi na globalnoj razini, a sporazum je bio manje povoljan od britanske opće stope od 10% na izvoz u SAD.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje dodatnih carina za Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku i niz drugih europskih zemalja. Svoju je namjeru objavio na društvenoj platformi Truth Social, precizirajući da su ciljane zemlje Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Finska.
Prema Trumpovoj objavi, od 1. veljače 2026. godine navedenim će se zemljama naplaćivati "carina od 10% na svu robu poslanu u Sjedinjene Američke Države". Najavio je i da će se 1. lipnja 2026. carina povećati na 25%. Ti novi porezi, kako je napisao, "bit će dospjeli i plativi sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i totalnoj kupnji Grenlanda".
Na početku svoje objave Trump je naveo kako je "vrijeme je da Danska uzvrati - Svjetski mir je u pitanju!". Kao razlog navodi to što Kina i Rusija "žele Grenland", ali da nitko osim SAD-a "ne može igrati u ovoj igri". "Ovo je vrlo opasna situacija za sigurnost, zaštitu i opstanak našeg planeta", napisao je Trump, optuživši spomenute zemlje da su "uvele razinu rizika koja nije održiva niti podnošljiva". Zbog toga, kako navodi predsjednik, moraju se poduzeti snažne mjere kako bi se "zaštitio globalni mir i sigurnost". Trump se također pozvao na obrambeni sustav "Zlatna kupola", za koji kaže da "može raditi samo s maksimalnim potencijalom i učinkovitošću... ako je ova Zemlja uključena u njega".
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je da "koordinira zajednički odgovor" kao reakciju na novu prijetnju Donalda Trumpa o uvođenju carina nekim europskim zemljama.
Govoreći na konferenciji za medije održanoj neposredno nakon Trumpove objave, Costa je poručio: "Europska unija će uvijek biti vrlo čvrsta u obrani međunarodnog prava... koje naravno počinje unutar teritorija država članica Europske unije".
Švedski premijer Ulf Kristersson reagirao je na nove prijetnje carinama koje je iznio Donald Trump, a kojima je izložena i Švedska, prenosi Dagens Nyheter.
"Nećemo dopustiti ucjene. Samo Danska i Grenland odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda", poručio je Kristersson. "Uvijek ću se zalagati za svoju zemlju i za naše savezničke susjede", dodao je.
Premijer je također naveo kako je o tom pitanju započeo dijalog s ostalim zemljama Europske unije.
Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je kako ne razumije zašto američki predsjednik Donald Trump povezuje povećane carine sa sigurnosnom situacijom na Arktiku.
"Postoji širok konsenzus u NATO-u o potrebi jačanja sigurnosti na Arktiku, uključujući i na Grenlandu. Ne smatramo da pitanje carina pripada u ovaj kontekst", napisao je Eide u komentaru za NTB.
Danski političar Rasmus Jarlov reagirao je na najavu Donalda Trumpa o uvođenju kaznenih carina Danskoj i drugim zemljama koje su poslale trupe na Grenland. U objavi na društvenoj mreži X, Jarlov je poručio kako prijetnje samo jačaju njihovu odlučnost.
"Svaka uvreda, prijetnja, carina i laž na koju naiđemo jača našu odlučnost. Odgovor Danske i Grenlanda je konačan: Nikada nećemo odustati od Grenlanda. Molimo se da će naši pravi saveznici stati uz nas, jer će nam to trebati", napisao je Jarlov.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen nazvao je iznenađenjem najavu Donalda Trumpa o uvođenju carina te je izjavio da je Danska o tom pitanju u bliskom dijalogu s Europskom unijom.
"Predsjednikova najava dolazi kao iznenađenje", naveo je Lars Løkke Rasmussen u pisanoj izjavi. On se u srijedu sastao s američkim državnim tajnikom, s kojim je, između ostalog, razgovarao o nesuglasicama između Danske i SAD-a oko Grenlanda.
Kao opravdanje za prijetnju carinama, Trump navodi činjenicu da je nekoliko europskih zemalja tijekom tjedna poslalo svoje vojnike na Grenland. Međutim, Løkke odbacuje takvo objašnjenje.
"Svrha povećane vojne prisutnosti na Grenlandu, na koju se predsjednik poziva, upravo je povećanje sigurnosti na Arktiku. U bliskom smo kontaktu s Europskom komisijom i našim drugim partnerima po tom pitanju", stoji u izjavi danskog ministra.
Nigel Farage, čelnik euroskeptične stranke Reform UK, kritizirao je Trumpovu administraciju zbog najavljenih kaznenih carina protiv Danske, Ujedinjenog Kraljevstva i niza drugih europskih zemalja, o čemu je pisao na društvenoj mreži X.
"Ne slažemo se uvijek s američkom vladom, a u ovom slučaju se sigurno ne slažemo. Ove carine će nas pogoditi", naveo je Farage.
Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva i umirovljeni visoki diplomat, Lord Peter Ricketts, izjavio je kako je "prava stvar za europske zemlje reagirati vrlo smireno" te "nastaviti argumentirati da Amerika može ostvariti sve svoje sigurnosne interese radeći s Danskom i s NATO-om", piše BBC.
Podsjetio je na povijesni kontekst američke prisutnosti na tom području.
"Sjetite se da je u Hladnom ratu Amerika imala 10.000 vojnika na Grenlandu, tako da je Amerikancima potpuno otvoreno povećati svoju vojnu prisutnost bez jednostranih poteza i ovakvih prijetećih pristupa", rekao je Ricketts.
Naglasio je da je ključ u suradnji unutar saveza. "Umjesto prijetnji carinama, moramo raditi zajedno kako bismo riješili vrlo legitimna pitanja sigurnosti Grenlanda - ne da će ga Kina preuzeti, već da svi mi u NATO-u imamo arktičku sigurnost kao prioritet", kazao je.
Ricketts je dodao kako bi europski čelnici trebali privatno pojasniti da prijetnje carinama nisu provedive zbog pravila Europske unije. "Ovaj posao s carinama neće funkcionirati - kao prvo, Europska unija ima jedinstvenu carinsku tarifu, tako da će otkriti da ne može nametati carine pojedinim zemljama EU-a; to je EU kao cjelina", objasnio je.
Kao rješenje predlaže povratak provjerenim diplomatskim metodama. "Način da se to učini je raditi zajedno, a u prošlosti su, mislim, Keir Starmer i drugi bili prilično učinkoviti u privatnom radu s predsjednikom Trumpom, ne suprotstavljajući mu se javno, i mislim da se moramo vratiti toj rutini kako bismo ga natjerali da vidi da postoje drugi načini za postizanje onoga što želi bez ovakvog prijetećeg, bučnog jezika o carinama", zaključio je.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje kaznenih carina od deset posto za Dansku i nekoliko drugih zemalja, koje će stupiti na snagu 1. veljače. Kako navodi komentator Berlingskea Thomas Bernt Henriksen, riječ je o zemljama koje su ovog tjedna poslale svoje trupe na Grenland, a odluku je ocijenio kao dosad neviđenu eskalaciju krize, piše Berlingske.
"Trumpova odluka da uvede kaznene carine Danskoj i zemljama koje trenutno doprinose jačanju sigurnosti na Grenlandu potpuno je neviđena i dramatična eskalacija krize oko Grenlanda", izjavio je Henriksen.
Thomas Bernt pojašnjava kako Donald Trump ne može nametati carine pojedinačnim članicama EU zbog postojanja zajedničke carinske politike.
"Stoga će EU biti ta koja će uzvratiti. EU će to učiniti. Razumna je pretpostavka da će EU oprezno odgovoriti potpunim ili djelomičnim usklađivanjem s američkim kaznenim carinama. Norveška će morati odgovoriti neovisno", kazao je.
Prema njegovim riječima, ovakav razvoj događaja slabi Zapad. "Jedini koji bi večeras mogli navijati su ruski predsjednik Putin i kineski predsjednik Xi. Cijeli Zapad večeras stoji oslabljen i podijeljen u nepotrebnom sporu oko područja gdje Sjedinjene Države imaju prilično slobodne ruke kada je riječ o obrani i sigurnosti", dodao je.
"Carinski ratovi su mač s dvije oštrice za Sjedinjene Države", zaključio je Thomas Bernt.
Potreban je koordiniran europski odgovor na najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na robu iz zemalja koje ne podržavaju američku namjeru stjecanja Grenlanda, smatraju u Danskoj gospodarskoj komori.
Brian Mikkelsen, izvršni direktor Danske gospodarske komore, ističe kako takav potez zahtijeva odgovarajuću reakciju.
"Trumpova farsa se nastavlja. Američki predsjednik ponovno koristi carine kao prijetnju", kazao je Mikkelsen u komentaru na Trumpovu objavu. "To je štetno za povjerenje u svjetsku trgovinu i štetno za američko i europsko gospodarstvo."
Također je pozvao na djelovanje američki Kongres, ocijenivši "nestvarnim" da je rasprava o budućnosti Grenlanda došla do ove točke.
"Najvažnije je kontinuirano europsko jedinstvo, kako Trump ne bi uspio zavaditi europske zemlje jedne protiv drugih", rekao je direktor.
Vođa britanske oporbe Kemi Badenoch ocijenila je najnoviji krug carina koje je najavio američki predsjednik Trump "užasnom idejom".
"Predsjednik Trump je potpuno u krivu što najavljuje carine Ujedinjenom Kraljevstvu zbog Grenlanda", napisala je na društvenim mrežama, dodavši kako će se kupci u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u suočiti s višim troškovima.
"Ove carine bit će još jedno opterećenje za poduzeća diljem naše zemlje. O suverenitetu Grenlanda trebaju odlučivati samo građani Grenlanda", poručila je.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je uvođenje carina protiv nekoliko NATO saveznika, što predstavlja eskalaciju u njegovoj obnovljenoj namjeri za stjecanjem Grenlanda unatoč protivljenju europskih vlada, piše dopisnik BBC-ja Bernd Debusmann Jr, koji trenutačno putuje s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom po Floridi.
Ova objava je iznenađujuća, pogotovo jer dolazi samo nekoliko dana nakon što su se američki i danski dužnosnici dogovorili o osnivanju radne skupine, pišu strani mediji.
Pojedini promatrači u Washingtonu protumačili su taj sporazum kao potez kojim se, u najmanju ruku, kupuje vrijeme. Uvođenje carina sada je unijelo novi osjećaj hitnosti u cijeli slučaj.
Sve opcije na stolu
Bijela kuća je posljednjih tjedana opetovano isticala da su za Trumpa "sve opcije na stolu" u nastojanju da preuzme kontrolu nad otokom. S druge strane, Trump je često govorio da mu je "carina" omiljena riječ, a ona je postala i preferirano sredstvo za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva.
Zasad je malo vjerojatno da će se Trump danas izravno oglasiti o ovome. Međutim, u 21:30 po srednjoeuropskom vremenu trebao bi održati sastanak iza zatvorenih vrata sa slovačkim predsjednikom Robertom Riconom u Mar-a-Lagu. Poznato je da se slični događaji u Bijeloj kući često u posljednji trenutak otvore za medije.
Donald Trump je jučer u Bijeloj kući zaprijetio uvođenjem carina zemljama koje ne podržavaju njegov plan da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
"Mogao bih uvesti carinu zemljama ako se ne slože s Grenlandom, jer nam Grenland treba za nacionalnu sigurnost", rekao je Trump na okruglom stolu o ruralnom zdravlju.
Trump je i ranije više puta izjavio da SAD "apsolutno" treba steći Grenland, čime se pojačava pritisak na Dansku, kojoj otok formalno pripada.
Najavio je carine od 10% od 1. veljače. Od 1. lipnja carina će se povećati na 25 posto.
>> Opširnije
Danski zapovjednik za Arktik, Søren Andersen, tvrdi da ne postoji neposredna vojna prijetnja Grenlandu od Rusije ili Kine, suprotno tvrdnjama Donalda Trumpa.
>> Opširnije
Zbog želje američkog predsjednika Trumpa da preuzme Grenland, stanovnici glavnog grada Nuuka razmatraju drastične opcije, uključujući planove bijega i gomilanje zaliha u strahu od moguće invazije.
>> Opširnije
U Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, održava se prosvjed pod nazivom "Ruke dalje od Grenlanda" kao reakcija na plan Donalda Trumpa o aneksiji otoka.
Dansku premijerku Mette Frederiksen dirnula je velika podrška iskazana Grenlandu i grenlandskom narodu tijekom prosvjeda održanih u subotu.
Svoju reakciju podijelila je u objavi na Instagramu. "Danas su mnogi ljudi odlučili provesti svoju subotu prisustvujući demonstracijama podrške Grenlandu. Grenlandske i danske zastave jedna pored druge", napisala je premijerka.
"Sjajno je to vidjeti. Naša zajednička povijest ima mnogo poglavlja. Današnje slike pokazuju snažnu zajednicu", dodala je. Frederiksen nije sudjelovala na prosvjedima jer je prisustvovala novogodišnjem sastanku Socijaldemokrata u Fredericii.
SDP podržava integritet Danske i Grenlanda, naglašavajući pravo naroda na samoodređenje i rješavanje sigurnosti unutar NATO-a uz poštovanje suvereniteta.
>> Opširnije
Neki stanovnici Grenlanda izjavili su za agenciju AFP kako razmatraju drastične opcije zbog planova Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad njihovim otokom.
Ulrikke Andersen, koja živi u glavnom gradu Nuuku, rekla je da će, ako SAD napadne Grenland, pobjeći sa svojom kćeri. "Prije sam bila spremna umrijeti za svoju zemlju, ali kad sam dobila dijete, to je sve promijenilo", izjavila je.
Drugi su za AFP rekli da se pripremaju za najgori scenarij - pune zamrzivače, gomilaju zalihe vode i benzina te kupuju generatore. "Razmišljam gdje se sakriti i koje lijekove trebamo nabaviti", rekla je 35-godišnja studentica Nuunu Binzer. "Ali još to nisam učinila."
U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, uskoro bi trebale početi demonstracije, a u središtu grada već se stvorila "ogromna gužva", piše medijska kuća KNR. Mnogi od okupljenih nose grenlandsku zastavu.
Predsjednik Zoran Milanović obratio se javnosti priopćenjem. Komentirao je situaciju na Grenlandu.
>> Opširnije
Bivši šef NATO-a Anders Fogh Rasmussen kritizira Trumpov "gangsterski" jezik o Grenlandu, nazivajući ga "oružjem masovnog odvraćanja pažnje" od stvarnih prijetnji poput rata u Ukrajini.
>> Opširnije
Belgija šalje časnika na Grenland u sklopu danske izviđačke misije. Ministar obrane naglašava da cilj nije sukob sa SAD-om.
>> Opširnije
Donald Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavama naizgled potvrdio prijetnje uvođenjem carina zemljama koje se ne slože s njegovim planom aneksije Grenlanda.
Američki predsjednik je kasno jučer objavio crno-bijelu fotografiju na kojoj se naginje preko stola u Ovalnom uredu, ozbiljnog izraza lica i stisnutih šaka. Fotografiju je prvo objavio uz tekst "Mister Tariff", a potom je istu sliku podijelio u novoj objavi s natpisom "The Tariff King" (Kralj carina).
Pelle Dragsted, danski političar, autor i jedan od vodećih ideologa suvremene danske ljevice, održao je govor ispred američkog veleposlanstva, poručivši kako Grenland nije na prodaju.
"Od Danske do Grenlanda, kažemo 'dosta je'. Grenland nije na prodaju. Niti prijetnje, niti pritisak, niti nasilničko ponašanje to ne mogu promijeniti", rekao je Dragsted. "To je nečuveno", dodao je.
Dragsted je poruku uputio i stanovnicima Grenlanda: "Svim Grenlanđanima danas: Vi ste sjajan uzor. A iz Danske treba reći: Mi stojimo iza vas."
Dvostranačko izaslanstvo američkog Kongresa je na konferenciji za medije u Kopenhagenu ponovno iskazalo podršku Danskoj i Grenlandu, piše Associated Press.
Vođa izaslanstva, demokratski senator Chris Coons iz Delawarea, poručio je da SAD poštuje Dansku i NATO "zbog svega što smo zajedno učinili". "Nadam se da narod Kraljevine Danske neće izgubiti vjeru u američki narod", rekao je Coons.
Izjave kongresnog izaslanstva u suprotnosti su s nedavnim porukama Donalda Trumpa. On je u petak zaprijetio uvođenjem carina zemljama koje ne podrže njegov plan o preuzimanju Grenlanda, dok je ranije tijekom tjedna izjavio kako bi bilo što manje od toga da Grenland bude u američkim rukama bilo "neprihvatljivo".
Na prosvjedu podrške Grenlanđanima okupilo se 15.700 ljudi, objavili su organizatori s pozornice ispred američkog veleposlanstva. Prosvjednici su se ondje uputili nakon što su ispunili Trg gradske vijećnice. Broj okupljenih time je znatno premašio očekivanja organizatora, koji su predviđali odaziv od 5.000 ljudi.
Danska ministrica poreza Ane Halsboe-Jørgensen također je govorila na prosvjedu na Gradskom trgu, prenosi Politiken. "Šaljemo toplinu grenlandskom narodu. Stojimo zajedno, u Danskoj, u Europi. Danas stojimo zajedno da bismo jednostavno rekli: Grenland nije na prodaju i nikada neće stajati sam", izjavila je.
Gradonačelnica Kopenhagena Sisse Marie Welling (SF) obratila se prosvjednicima okupljenima na trgu ispred gradske vijećnice, izrazivši jasnu podršku Grenlanđanima. "Stojimo uz naše grenlandske prijatelje. Poruka iz Kopenhagena je glasna i jasna. Grenland nije roba", poručila je, a prenosi Politiken.
Demonstracije podrške Grenlandu organizirane su u više danskih i grenlandskih gradova. Prema snimkama televizije TV 2, velik broj ljudi okupio se i na skupovima u Aarhusu, Odenseu i Aalborgu.
U nekoliko gradova na Grenlandu ovog se poslijepodneva održavaju prosvjedi. Prema organizatorima iz inicijative "Podrška Grenlandu", okupljanja su organizirana u Nuuku, Illulisatu, Qaqortoqu i Aasiaatu, javlja DR.
"Ovo je važan dan za nas, dan kada obilježavamo gdje stojimo kao narod. Nadamo se da će to doprijeti do svih krajeva svijeta", izjavila je za DR Aviâja Rosing-Olsen, suorganizatorica prosvjeda u Nuuku.
Na ulicama Nuuka, glavnog grada Grenlanda, pojačana je vojna prisutnost zemalja članica NATO-a. U petak su stigli i danski vojnici, a nekoliko ih je viđeno u maskirnim odorama ispred Arktičkog zapovjedništva, piše DR.
Iz Danskih oružanih snaga su putem objave na društvenoj mreži X poručili kako će vojnici "biti dio pojačane prisutnosti Danskih oružanih snaga na Grenlandu. Zajedno s NATO saveznicima sudjelovat će u raznim vježbama".
Istovremeno su za danas poslijepodne najavljeni prosvjedi podrške Grenlandu u nekoliko gradova. Prema navodima organizatora, udruge Support Greenland, okupljanja se održavaju u Nuuku, Illulisatu, Qaqortoqu i Aasiaatu.
"Ovo je važan dan za nas, gdje obilježavamo gdje stojimo kao narod. Nadamo se da će to doprijeti do svih krajeva svijeta", izjavila je za DR Aviâja Rosing-Olsen, suorganizatorica prosvjeda u Nuuku.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta u Bijeloj kući, u intervjuu za Fox News oštro je kritizirao sporazum prema kojem Sjedinjene Države pod okriljem NATO-a pomažu u obrani Grenlanda.
Miller je sporazum nazvao nepravednim, ističući veličinu Grenlanda u odnosu na sposobnosti Danske. "Grenland je 25 posto veći od Aljaske. Grenland je četvrtina veličine kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država. Uz dužno poštovanje Danskoj, Danska je sićušna zemlja sa sićušnom ekonomijom i sićušnom vojskom. Oni ne mogu braniti Grenland, ne mogu kontrolirati taj teritorij", rekao je.
Ustvrdio je kako već 500 godina postoji shvaćanje da zemlje imaju pravo na svoj teritorij samo ako ga mogu braniti, poboljšati i naseliti.
"Dakle, Danska želi da mi potrošimo stotine milijardi dolara braneći za njih teritorij koji je 25 posto veći od Aljaske, 100 posto na trošak Sjedinjenih Država, ali koji 100 posto pripada Danskoj", kazao je Miller i zaključio: "To je loš dogovor, to je nepravedan dogovor, i što je najvažnije, nepravedan je prema američkim poreznim obveznicima, koji su generacijama podržavali obranu cijele Europe."
U jeku napetosti oko Grenlanda, zapovjednik danskog Arktičkog zapovjedništva na Grenlandu, general-bojnik Søren Andersen, rekao je za Reuters kako je uputio službeni poziv Sjedinjenim Američkim Državama za sudjelovanje u zajedničkoj vojnoj vježbi na otoku, prenosi NRK.no.
Dok se čeka odgovor iz Washingtona, Andersen je naglasio kako "na vidiku nema ruskih ni kineskih brodova", čime je zapravo poručio da nema neposredne vanjske prijetnje koja bi opravdala nagle američke poteze.
General smatra da je scenarij u kojem jedan NATO saveznik napada drugoga praktički nevjerojatan, čime je suptilno odgovorio na strahove javnosti zbog Trumpovih pritisaka.
Tisuće prosvjednika okupilo se u subotu širom Danske u znak solidarnosti s Grenlandom u jeku prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati arktički otok, zahtijevajući da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanđana na samoodređenje.
Trump kaže da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svojeg strateškog položaja i velikih zaliha minerala te nije isključio upotrebu sile za njegovo zauzimanje. Europske zemlje ovog su tjedna poslale vojno osoblje na otok na zahtjev Danske.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda" uz grenlandsku crveno-bijelu zastavu "Erfalasorput", prosvjednici su se okupili na trgu ispred gradske vijećnice u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkom veleposlanstvu.
„Jako sam zahvalna na ogromnoj podršci koju mi kao Grenlanđani primamo... također šaljemo poruku svijetu da se svi morate probuditi“, rekla je Julie Rademacher, predsjednica Uaguta, organizacije Grenlanđana u Danskoj.
„Grenland i Grenlanđani su nehotice postali prva linija u borbi za demokraciju i ljudska prava“, dodala je.
Reutersova video snimka pokazuje tisuće prosvjednika. Glasnogovornici organizatora i policije odbili su dati procjenu broja prosvjednika. Prosvjedi su se održavali i na drugim lokacijama diljem Danske, a trebali bi se održati u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, kasnije u subotu.
Trumpove ponovljene izjave o otoku izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, obje države osnivačice vojnog saveza NATO-a, te su naišle na široku osudu u Europi.
Grenlandski teritorij s 57.000 stanovnika, kojim se stoljećima upravlja iz Kopenhagena, stekao je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali ostaje dio Kraljevine Danske koja kontrolira obranu i vanjsku politiku te financira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament u konačnici podržava neovisnost, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza i posljednjih su dana rekli da bi radije ostali dio Danske nego se pridružili Sjedinjenim Državama.
Prosvjede u Danskoj organizirale su grenlandske skupine u suradnji s nevladinom organizacijom ActionAid Denmark.
"Zahtijevamo poštivanje danskog kraljevstva i prava Grenlanda na samoodređenje", rekla je Camilla Siezing, predsjednica Inuita, Zajedničkog saveza grenlandskih lokalnih udruga u Danskoj.
Prema danskim vlastima, u Danskoj živi oko 17.000 Grenlanđana. Samo 17 posto Amerikanaca odobrava napore predsjednika Donalda Trumpa da stekne Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa.
Trump je anketu nazvao "lažnom".
U samo nekoliko tjedana Grenland se od periferne vijesti pretvorio u jednu od najvažnijih tema u svjetskim medijima. "Najzaslužniji" za to američki je predsjednik Donald Trump.
>> Opširnije
Slovenska vlada odobrila je slanje dvojice časnika na Grenland. Sudjelovat će u međunarodnoj vojnoj vježbi 'Arktička otpornost' kao odgovor na prijetnje SAD-a o preuzimanju tog danskog teritorija.
>> Opširnije
Trump tvrdi da je preuzimanje Grenlanda ključno za suprotstavljanje Rusiji i Kini, no saveznici upozoravaju da taj potez zapravo pomaže Putinu.
>> Opširnije
Facebook
Google
