PLOVILA koja plove Hormuškim tjesnacem primaju poruke od Iranske revolucionarne garde u kojima stoji da "nijednom brodu nije dopušten prolazak Hormuškim tjesnacem". Izjavio je to dužnosnik iz pomorske misije Europske unije Aspides, piše Reuters.

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pravaca za izvoz nafte. On povezuje najveće proizvođače nafte u Perzijskom zaljevu - među kojima su Saudijska Arabija, Iran, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati - s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.

Isti je dužnosnik napomenuo kako Iran još nije službeno potvrdio takvu naredbu. Unatoč tomu, Teheran već godinama prijeti blokadom tog uskog plovnog puta, navodeći to kao moguću odmazdu za bilo kakav napad.

Što je Hormuški tjesnac i zašto je tako važan?

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih naftnih koridora na svijetu i ima iznimno geostrateško značenje. Svjetsko gospodarstvo uvelike ovisi o protoku nafte tim putem.

Tjesnac se nalazi između Omana i Irana, povezuje Perzijski zaljev na sjeveru s Omanskim zaljevom na jugu i Arapskim morem. Na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a sam brodski plovni put iznosi svega 3 kilometra.

Zašto je toliko važan?

Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 % ukupne svjetske potrošnje nafte. Prema podacima analitičke tvrtke Vortexa, između početka 2022. i prošlog mjeseca tjesnacem je dnevno protjecalo između 17,8 i 20,8 milijuna barela sirove nafte, kondenzata i goriva.

Članice OPEC-a (Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak) većinu svoje sirove nafte izvoze upravo tim pravcem, uglavnom prema azijskim tržištima. Za sigurnost pomorske trgovine u tom području zadužena je Peta flota američke mornarice, sa sjedištem u Bahreinu.

Što bi se dogodilo da ga Iran zatvori?

Zatvaranje tjesnaca bio bi način da se Trumpu nanese izravna šteta, jer bi izazvalo nagli skok cijena nafte i val inflacije, kako u SAD-u tako i globalno.

No, takav potez bio bi i ozbiljan čin ekonomske samodestrukcije za Iran. I iranska nafta izlazi na svjetsko tržište kroz isti prolaz, pa bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo izazvati intervenciju arapskih zaljevskih država, koje su već oštro kritizirale izraelski napad i mogle bi krenuti u obranu vlastitih interesa.

Osobito bi bila pogođena Kina, druga najveća svjetska ekonomija, koja kupuje gotovo 90 % iranskog izvoza nafte, unatoč međunarodnim sankcijama.