POSLJEDICE američko-izraelskog rata s Iranom nastavljaju potresati globalna tržišta. Cijene nafte jučer su porasle iznad 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine.

Cijena brent sirove nafte, međunarodnog referentnog standarda, na početku trgovanja u novom tjednu na azijsko-pacifičkim tržištima porasla je jučer na 119,50 dolara po barelu. Dio tog rasta kasnije je ublažen nakon izvješća da bi ministri financija zemalja skupine G7 mogli razgovarati o koordiniranom oslobađanju nafte iz strateških rezervi kako bi se obuzdao nagli rast cijena.

Danas su cijene dodatno pale ispod 90 dolara po barelu nakon što je američki predsjednik Donald Trump signalizirao da bi se rat s Iranom mogao bližiti kraju. Pitanje je koliko se takvim porukama može vjerovati s obzirom na to da je Trump posljednjih dana davao kontradiktorne izjave o tijeku sukoba.

Ipak, i nakon današnjeg pada nafta je i dalje znatno skuplja nego prije samo mjesec dana. Veliki skokovi i padovi pokazuju koliko su tržišta osjetljiva na svaku novu informaciju, a ekonomisti upozoravaju da bi eskalacija mogla dovesti do još većih poremećaja i dodatnog rasta cijena energije.

Hormuški tjesnac u središtu krize

Cijene značajno rastu nakon što je Iran praktički zatvorio Hormuški tjesnac. Prema neovisnoj istraživačkoj tvrtki Rystad Energy, otprilike 15 milijuna barela sirove nafte, oko 20 posto svjetske nafte, obično se svakodnevno prevozi kroz Hormuški tjesnac.

Poremećaji u brodarstvu i oštećenja ključnih naftnih i plinskih postrojenja prekinuli su opskrbu nekih od najvećih svjetskih proizvođača nafte. Saudijski Aramco, Bapco Energies u Bahreinu, Irak i Kuwait Petroleum Corp već su ranije smanjili proizvodnju zbog napada i izvanrednih okolnosti. U subotu je i Nacionalna naftna kompanija Abu Dhabija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata najavila usporavanje proizvodnje.

Cijene nafte dodatno podiže i imenovanje Mojtabe Hamneija za nasljednika svojeg oca Alija Hamneija na mjestu vrhovnog vođe Irana, što pokazuje da tvrdolinijaši ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu tjedan dana nakon početka sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, prenosi Reuters.

Energetičar Grozdanić: Ako potraje, bit će velikih problema

Energetičar Igor Grozdanić podsjeća na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na početku sukoba rekao kako bi rat mogao trajati četiri-pet tjedana.

"Nitko ne zna hoće li to trajati više od tog razdoblja. Ako se završi tada, tržište će moći apsorbirati negativne efekte i učinke rata. Ako potraje duže od šest tjedana, to bi doista moglo izazvati ogromne probleme u opskrbi, a samim time i u cijenama nafte, naftnih derivat, plina i električne energije.

Ako sve potraje, azijske ekonomije, predvođene Japanom koji je u stanju pripravnosti blizu panike, već aktiviraju krizne planove za alternativna rješenja, rute i goriva, svjesni da bi blokada Hormuza mogla potrajati. Ključni problem je što ovo nije samo iranski rat.

Ugroženi su i Saudijska Arabija, Kuvajt te UAE. U tom kaosu, Rusija izranja kao jedan od pobjednika. Njima ne pogoduju samo cijene, već i prilika da se pozicioniraju kao jedini siguran dobavljač za tržišta Kine i Indije", rekao je Grozdanić.

Potencijalno neviđena energetska kriza

Neil Atkinson, bivši šef odjela za naftu u Međunarodnoj agenciji za energiju, rekao je za CNBC da je učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca nešto što energetska tržišta nikada prije nisu doživjela te da se nalazimo u potencijalno revolucionarnoj i neviđenoj energetskoj krizi.

"Postoji velika vjerojatnost da svjedočimo jednom od najvećih skokova cijene nafte u novijoj povijesti globalnog gospodarstva", rekao je za Guardian Warren Hogan, ekonomski savjetnik u Judo banci.

Paralele s naftnim krizama iz 1970-ih

Analitičari kažu da ih trenutna situacija podsjeća na naftnu krizu iz 1970-ih, kada su cijene sirove nafte porasle za čak 300 posto. Tijekom arapsko-izraelskog rata 1973. godine arapske članice Organizacije zemalja izvoznica nafte nametnule su embargo SAD-u i drugim zemljama koje su podržavale Izrael, kao odmazdu za odluku administracije predsjednika Richarda Nixona da opskrbi izraelsku vojsku.

Raste cijena goriva

Rast cijena sirove nafte već se prelijeva na tržište goriva, budući da su cijene benzina i dizela izravno povezane s cijenom sirove nafte. Hrvatska vlada jutros je uvela regulaciju najviše maloprodajne cijene goriva.

U SAD-u je prosječna cijena galona običnog benzina porasla na 3,48 dolara od ranog ponedjeljka, što je porast od gotovo 50 centi u odnosu na tjedan ranije, donosi PBS. Cijene benzina i dizela naglo su porasle i na njemačkim benzinskim postajama.

Europa, koja uvozi veliku većinu nafte i plina, zabilježila je porast cijena prirodnog plina od gotovo 67 posto u prvom tjednu rata, prema analitičarima ANZ banke.

Prijeti stagflacija

Ako se visoke cijene nafte zadrže dulje vrijeme, posljedice bi se mogle preliti na šire gospodarstvo i potaknuti inflaciju. Prema ekonomistima Royal Bank of Canada, američka inflacija porast će na 3,7 posto ako cijene nafte budu oko 100 dolara po barelu. Prema Oxford Economicsu, inflacija će se ubrzati i u Ujedinjenom Kraljevstvu i eurozoni ako se više cijene nafte nastave.

Investing piše kako cijene nafte izravno utječu na troškove prijevoza, proizvodnju električne energije, proizvodnju i poljoprivredu.

"Opasnost je jasna. Inflacija ubrzava u isto vrijeme kada gospodarski rast počinje slabiti. Stagflacija opisuje upravo ovu kombinaciju. Cijene brzo rastu dok se ekonomski zamah usporava", navode.

Stagflacija je jedna od najgorih situacija koje se mogu dogoditi nekom gospodarstvu. Događa se kada u isto vrijeme rastu cijene, tj. postoji problem inflacije, i gospodarski rast usporava, ili se gospodarstvo čak smanjuje. Smatra se da je rješavanje stagflacije jako teško i bolno.

Na stagflaciju za The Guardian upozorava i David Bassanese, glavni ekonomist u BetaSharesu

"Ako se cijena nafte zadrži iznad 100 dolara po barelu i poremećaji potraju, mogli bismo se već u prvoj polovici godine suočiti sa stagflacijom, slabim gospodarskim rastom uz visoku inflaciju, zbog koje središnje banke imaju vrlo ograničen prostor za djelovanje", rekao je.

Koliko će rasti cijena nafte?

Koliko će posljedice za globalno gospodarstvo biti ozbiljne ponajprije će ovisiti o tome koliko će dugo trajati sukob i koliko će visoko rasti cijene nafte. Goldman Sachs procijenio je da bi mjesečni poremećaj mogao dovesti do toga da cijene premaše rekordnih 145 dolara po barelu.

Još crnije prognoze dolaze iz australskog Westpaca, čiji ekonomisti upozoravaju da bi tri mjeseca kontinuirane blokade tjesnaca mogla lansirati cijenu na nevjerojatnih 185 dolara po barelu.

"Situacija je kompleksna, ali može se primiriti"

Grozdanić kaže da se ipak stvara osjećaj panike i straha, što nije dobro.

"Nema ipak potrebe za tim. Situacija je kompleksna, situacija je opasna, ali mislim da se može primiriti. Ne treba dizati paniku. Cijena ipak ovisi o tome kad će rat završiti. Nadam se da će to biti brzo i da će se cijena vratiti na 80 dolara po barelu.

Vlada ima mogućnosti držati cijene goriva pod kontrolom; objavila je određeni limit s kojim se slažem i to je mjera koja se u ovim okolnostima može provesti. Trenutnu situaciju svijet može podnijeti šest tjedana, ali što će biti nakon toga, to nitko ne može sa sigurnošću reći", rekao je.

Oko negativnog scenarija stagflacije, govori da tu postoji više ekonomskih problema.

"Osim goriva i energenata, ogroman problem predstavlja i cijena prirodnog plina, sirovine iz koje se dobivaju mineralna gnojiva, što izravno pogađa poljoprivredu. Tu problemi ne staju jer je ugrožen i turistički sektor. Ako sukob potraje duže od šest tjedana, cijeli Mediteran naći će se u problemu. Ne zaboravimo da Hormuškim tjesnacem prolaze i brodovi s LNG-om.

U tom smislu, jasno je da će se zemlje zapada i Europe naći pod opasnošću stagflacije ako sukob dovoljno dugo potraje", rekao je Grozdanić.