AMERIČKO gospodarstvo godinama je pokazivalo izvanrednu otpornost, preživjevši povijesnu inflaciju iz doba pandemije, cijene benzina od pet dolara po galonu, dramatično usporavanje zapošljavanja i rat Federalnih rezervi protiv inflacije. Sada se suočava s novim testom: stvarnim ratom.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Sukob s Iranom izazvao je dosad najveći poremećaj u opskrbi naftom i nagli skok cijena, što je podiglo troškove svega, od benzina i dizela do zrakoplovnog goriva. Ekonomisti upozoravaju da je rat povećao rizik od recesije, a što kriza dulje traje, opasnost za gospodarstvo, koje je i prije kaosa na Bliskom istoku djelovalo ranjivo, sve je veća, piše CNN.

Rizik od recesije

"SAD je već neko vrijeme na rubu recesije. Potrebna je samo jedna stvar da nas gurne preko ruba. Može li to biti nafta? Apsolutno", rekao je Justin Wolfers, profesor ekonomije na Sveučilištu Michigan.

Iako bi rat mogao nanijeti stvarnu štetu američkom gospodarstvu, većina ekonomista ne očekuje recesiju. Burza se povukla, ali ne dovoljno dramatično da bi se moglo zaključiti kako Wall Street računa na neizbježan pad. Ako bi se Hormuški tjesnac brzo otvorio, cijene nafte vjerojatno bi se vratile na prijeratne razine.

Ipak, izgledi za recesiju ove godine skočili su na čak 35 posto u ponedjeljak rano ujutro, kada je cijena američke nafte nakratko dosegnula 119 dolara po barelu, prema podacima tržišta za predviđanja Kalshi. To je porast s oko 20 posto početkom veljače, prije jačanja američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku.

"Rizik od recesije značajno se povećao, ali još nismo tamo. SAD je dinamična i otporna sila vrijedna 30 bilijuna dolara. Ima dovoljno prostora da apsorbira naftni šok", rekao je ekonomist Joe Brusuelas. Prema njegovim riječima, ključni pragovi za recesiju bili bi skok cijena nafte na 125 dolara po barelu, rast cijena benzina na 4.25 dolara po galonu i ubrzanje inflacije na 4 posto godišnje.

Rizik za potrošnju

Cijene benzina već su porasle za 50 centi, s 2.98 dolara po galonu prije početka rata na 3.48 dolara u ponedjeljak. "Brzina kojom se to osjetilo na benzinskim postajama šokirala je potrošače", rekla je u ponedjeljak za CNN Diane Swonk, glavna ekonomistica KPMG-a. "Ali moralo bi biti puno gore" da bi došlo do recesije.

Svaki trajni porast cijene nafte od 10 dolara po barelu mogao bi tipično američko kućanstvo stajati blizu 450 dolara dodatnih troškova godišnje, procjenjuje Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa.

Udar na kućne budžete ključan je jer američko gospodarstvo i dalje ovisi o potrošnji. Ako Amerikanci smanje kupovinu, putovanja i odlaske u restorane, tvrtke bi bile prisiljene otpuštati radnike, što bi izazvalo daljnje smanjenje potrošnje. To može postati začarani krug koji završava recesijom.

Tržište rada izgleda ranjivije nego 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu izazvala naftni šok. Tada je gospodarstvo mjesečno otvaralo stotine tisuća radnih mjesta. Danas je situacija drukčija: američko gospodarstvo u cijeloj 2025. godini otvorilo je samo 116.000 radnih mjesta, najmanje izvan recesije još od 2002. godine.

Udarac na povjerenje

Štoviše, u pet od posljednjih devet mjeseci zabilježen je pad broja zaposlenih, nakon godina bez ijednog takvog mjeseca. Gubitak radnih mjesta i rastuće cijene benzina "vrlo su neugodan dvostruki udarac za gospodarstvo", rekao je David Kelly, glavni globalni strateg u JPMorgan Asset Managementu.

"Ali i dalje se kladim da će se gospodarstvo nekako provući kroz ovo." Kelly je ukazao na očekivane veće povrate poreza američkim obiteljima, omogućene zakonom o porezima i potrošnji predsjednika Donalda Trumpa, poznatim kao "One Big Beautiful Bill".

Treći put prema recesiji vodio bi kroz veliki udarac povjerenju poduzeća. Lako je zamisliti kako bi poslodavce, koji su već bili neodlučni oko zapošljavanja ili širenja, trajni rast cijena nafte dodatno obeshrabrio.

"Izvješće o radnim mjestima prošlog petka nije bilo dobro i postoji opasnost da bi zapošljavanje moglo još više pasti", rekao je Kelly iz JPMorgana. "Danas smo ranjiviji. Bio bi dovoljan samo još jedan šok da nas dovede u nevolju."

Hormuški tjesnac

Ipak, postoje ključne razlike između današnjih naftnih šokova i onih iz prošlosti. Za razliku od 2022., kada su cijene benzina skočile na 5 dolara po galonu, Sjedinjene Države - a ne Rusija - imaju veliku riječ u tome kada će ovaj rat završiti.

Možda je činjenica da Amerika kontrolira vlastitu vojnu sudbinu u Zaljevu bila faktor u Trumpovoj izjavi za CBS News da je rat "vrlo potpun". Naravno, kraj rata ne bi bio dovoljan da se okonča poremećaj u Hormuškom tjesnacu.

Ipak, Trumpovi komentari pomogli su ublažiti paniku ulagača. Nakon što su kasno u nedjelju i u ponedjeljak skočile na čak 119 dolara po barelu, cijene američke nafte pale su na 92 dolara po barelu. Uz to, Sjedinjene Države sada su neto izvoznik energije.

To znači da, dok mnogi potrošači trpe zbog visokih cijena energije, neki dijelovi američkog gospodarstva imaju koristi, uključujući one u naftnoj i plinskoj industriji te vlasnike dionica tvrtki za fosilna goriva. Iako je tržište i dalje globalno, SAD ni približno nije toliko ovisan o stranoj nafti kao u prošlosti.