VOJNA istraga koja je u tijeku utvrdila je da su Sjedinjene Države odgovorne za smrtonosni raketni napad na osnovnu školu u Iranu, potvrdili su američki dužnosnici i drugi izvori upoznati s preliminarnim nalazima. Napad projektilom Tomahawk 28. veljače dogodio se zbog pogreške u ciljanju američke vojske, koja je koristila zastarjele podatke Obrambene obavještajne agencije, piše The New York Times.

Napad na osnovnu školu Shajarah Tayyebeh u gradu Minabu, u kojem je prema iranskim dužnosnicima poginulo najmanje 175 ljudi, većinom djece, posljedica je napada na susjednu iransku vojnu bazu čiji je dio školska zgrada nekada bila. Časnici američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) odredili su koordinate cilja koristeći zastarjele podatke. Dužnosnici naglašavaju da su nalazi preliminarni i da ostaju ključna pitanja o tome zašto zastarjele informacije nisu bile provjerene.

Iako se ovakav zaključak istrage uglavnom očekivao, budući da su Sjedinjene Države jedina strana u sukobu koja koristi projektile Tomahawk, već je bacio sjenu na američku vojnu operaciju u Iranu. Napad na školu punu djece ostat će zabilježen kao jedna od najgorih pojedinačnih vojnih pogrešaka posljednjih desetljeća.

Trumpove izjave zakomplicirale istragu

Pokušaji predsjednika Trumpa da svali krivnju na Iran dodatno su zakomplicirali istragu, stvarajući nelagodu među dužnosnicima koji su upoznati s nalazima o američkoj odgovornosti. Izvori su za ovu priču govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti istrage i Trumpovih tvrdnji. "Kao što i sam The New York Times navodi u svom izvještaju, istraga je još u tijeku", poručila je u izjavi Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće.

Škola je godinama bila odvojena od vojne baze

Škola u Minabu nalazi se u istom bloku kao i zgrade koje koristi mornarica iranske Revolucionarne garde, glavna meta američkih napada. Školska zgrada izvorno je bila dio te baze. Vizualna istraga New York Timesa pokazala je da je zgrada u kojoj se nalazi škola ograđena od vojne baze u razdoblju između 2013. i 2016. godine.

Satelitske snimke koje je pregledao New York Times pokazale su da su uklonjeni stražarski tornjevi koji su nekada stajali u blizini zgrade, otvorena su tri javna ulaza u školu, uređen je okoliš, a na asfaltu su iscrtana igrališta, dok su zidovi obojeni u plavu i ružičastu boju.

Kompleksan proces odabira meta

Prema preliminarnim nalazima, Obrambena obavještajna agencija (DIA) dostavila je Središnjem zapovjedništvu podatke u kojima je školska zgrada označena kao vojni cilj. Istražitelji još uvijek ne razumiju u potpunosti kako su zastarjeli podaci poslani Središnjem zapovjedništvu niti je li DIA imala ažurirane informacije.

Vojno ciljanje je iznimno složen proces koji uključuje više agencija. Iako je više časnika odgovorno za provjeru točnosti podataka, u brzim situacijama, poput prvih dana rata, informacije se ponekad ne provjeravaju. Uz DIA-u i CENTCOM, istražitelji provjeravaju i rad Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije (NGA), koja pruža i analizira satelitske snimke potencijalnih ciljeva. Dužnosnici uključenih agencija odbili su komentirati istragu.

Istražitelji su ispitali i jesu li za pogrešno ciljanje krivi modeli umjetne inteligencije, no dužnosnici smatraju da pogreška vjerojatno nije rezultat nove tehnologije, već uobičajene, ali ponekad razorne, ljudske pogreške u ratnim uvjetima.

Trump ustraje na optužbama

Ministar obrane Pete Hegseth i drugi dužnosnici administracije odbili su komentirati napad, navodeći da je pod istragom. Unatoč tome, predsjednik je u više navrata pokušao prebaciti krivnju na Iran. "Prema onome što sam vidio, to je učinio Iran", rekao je Trump novinarima u subotu. "Oni su vrlo neprecizni sa svojim streljivom, kao što znate. Nemaju nikakvu preciznost. To je bio Iran."

U ponedjeljak, na pitanje novinara zašto je jedini dužnosnik koji krivi Iran, Trump je odgovorio: "Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome", pogrešno dodavši da bi i Iran mogao imati projektile Tomahawk, ali je naposljetku rekao da će prihvatiti rezultate istrage. Njegovu namjeru da prihvati nalaze istrage potvrdila je i glasnogovornica Leavitt.

Slučaj sličan bombardiranju kineske ambasade

Korištenje starih podataka podsjetilo je na najveću pogrešku rata na Kosovu. Godine 1999. zastarjele karte i loša obavještajna praksa navele su CIA-u da vojsci dostavi pogrešne koordinate, što je rezultiralo zračnim napadom na kinesko veleposlanstvo u Beogradu, u kojem su poginula tri kineska državljanina. CIA je tada pogrešno procijenila da se u zgradi nalazi sjedište jugoslavenske agencije za oružje.

"Održavanje baze podataka jedan je od temeljnih elemenata naših obavještajnih napora, ali je posljednjih godina trpio jer su nam ljudi bili preopterećeni", rekao je tadašnji ravnatelj CIA-e George J. Tenet pred kongresnim odborom 1999. godine. Vojni planeri su i tada pretpostavili da je obavještajna agencija provjerila lokaciju i naredili su napad.