Šef turskog parlamenta u Zagrebu: Svjedoci smo dubokog raspada međunarodnog poretka
SVJETSKI sukobi u proteklih nekoliko godina predstavljaju raspad međunarodnog poretka utemeljenog nakon Drugog svjetskog rata, poručio je predsjednik turskog parlamenta Numan Kurtulmuš na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora (3SI) u Zagrebu.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
"Sada je kristalno jasno da humanitarna katastrofa u Sudanu, četverogodišnji rat u Ukrajini, genocid u Gazi i rat koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države nametnuli Iranu ne predstavljaju samo krizu, već duboki raspad međunarodnog poretka uspostavljenog nakon 1945.", kazao je Kurtulmuš u svom uvodnom izlaganju na samitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Naglasio je pritom da ruski rat u Ukrajini predstavlja glavnu prijetnju crnomorskoj regiji te da Turska od početka rata izražava potporu suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući Krim.
"Nastaje multicentrični svijet"
Pozvao je na osudu "zločina počinjenih nad palestinskim narodom". Zalaže se za promicanje uspostave neovisne države Palestine i prekid američko-izraelskog rata protiv Irana, za koji je kazao da nanosi golemu štetu civilnom stanovništvu i infrastrukturi u Iranu i zemljama Perzijskog zaljeva te ometa pomorski promet u Hormuškom tjesnacu.
"Međunarodni sustav prolazi kroz duboku transformaciju te nastaje multicentrični svijet", smatra Kurtulmuš.
"Međunarodni poredak temeljen na pravilima pretrpio je duboku eroziju u smislu legitimiteta i funkcije. Institucije formalno opstaju, ali s minimalnim utjecajem. Pravila postoje, ali se ne mogu provesti protiv moćnih", upozorio je predsjednik Velike narodne skupštine Turske.
"Turska nudi goleme prilike za povezivanje različitih dijelova svijeta"
Stoga je sudionicima parlamentarnog samita poručio da je za obranu "naših vrijednosti i načela" potrebna učinkovitija suradnja usmjerena na rezultate "među našim narodima".
Dodao je da je sastanak posebno značajan za Tursku, koja u njemu prvi put sudjeluje kao strateški partner i za koju je povezanost ključan prioritet te je kao zemlja s najdužom obalom na Crnom moru predana produbljivanju svojih veza s Inicijativom.
"Turska sa svojim geostrateškim položajem i opsežnom modernom infrastrukturom nudi goleme prilike za povezivanje različitih dijelova svijeta", istaknuo je Kurtulmuš.
Šuica: Italija već sklapa partnerstva s afričkim zemljama
Povjerenica Europske komisije za Sredozemlje Dubravka Šuica, koja je govorila prije Kurtulmuša, pohvalila je Inicijativu, rekavši da ona nikada nije bila relevantnija i da želi da se dodatno poveže sa širim Mediteranom, Afrikom, zemljama Perzijskoga zaljeva, Indijom i cijelim svijetom.
"Države članice već rade na tome", rekla je Šuica, navevši kao primjer Italiju, za koju je kazala da sklapa partnerstva s afričkim zemljama u području infrastrukture, a posebno energetske. Spomenula je i europski Pakt za Mediteran, koji je nazvala ambicioznom strategijom za jačanje partnerstva sa sjevernom Afrikom.
"Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu", izjavila je Šuica u veljači.
Inicijativa triju mora okuplja 13 članica Europske unije
Pakt za Mediteran otvoren je i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, subsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku.
"Želimo svoj zakonodavni okvir uskladiti s jugom, odnosno da naše kompanije mogu tamo poslovati, integrirati se u naše opskrbne lance i ulagati posebno u mlade ljude", kazala je Šuica, dodajući da poticanjem gospodarskog rasta tih zemalja EU rješava i korijenske uzroke migracija.
Inicijativa triju mora započela je 2015. kao hrvatsko-poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještenih između triju mora i strateške partnere, Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan. Jučer i danas u Zagrebu okupio se dio dužnosnika parlamenata tih država.