STALNO omalovažavanje iranskih čelnika od strane predsjednika Donalda Trumpa zabrinjava arapske i američke dužnosnike upućene u bliskoistočna zbivanja. Oni strahuju da bi takve uvrede mogle postati velika prepreka stvarnom okončanju rata koji je teško opteretio svjetsko gospodarstvo, piše Politico.

U srži njihove zabrinutosti leži pitanje je li Trump spreman iskazati dovoljno poštovanja prema teheranskim islamističkim vođama kako bi im omogućio da proglase svojevrsnu pobjedu, čak i ako pristanu na američke zahtjeve koji će ih vojno oslabiti.

No, Trumpova povijest zamjeranja, ismijavanja protivnika i inzistiranja na tome da je on pobjednik u svakoj situaciji ne ulijeva nadu onima koji se nadaju da bi diplomacija mogla okončati rat, proizlazi iz razgovora s deset sadašnjih i bivših američkih i arapskih dužnosnika.

Čuvanje obraza

"On očajnički želi da se ovo završi", rekao je o Trumpu visoki dužnosnik jedne zaljevske arapske zemlje, dobro upućen u mirovne pregovore. "Ali Iranci mu zasad odbijaju dati ono što mu je potrebno da sačuva obraz i izvuče se. Čini se da on ne shvaća da i oni moraju sačuvati obraz."

Kao i nekolicini drugih, dužnosniku je zajamčena anonimnost radi rasprave o osjetljivim diplomatskim pitanjima. Neki od sugovornika imaju izravno iskustvo u odnosima s Iranom i ističu da je čuvanje obraza, iako važno u svim diplomatskim pregovorima, iz kulturnih i unutarnjopolitičkih razloga posebno ključno za Irance.

Status pregovora

Državni tajnik Marco Rubio u utorak je naznačio da su pregovori usmjereni na stvaranje smjernica za buduće razgovore. Portal Axios naknadno je izvijestio da pregovarači rade na memorandumu kojim bi proglasili kraj rata i osigurali si 30 dana za izradu sveobuhvatnijeg dugoročnog sporazuma.

Visoki zaljevski dužnosnik upućen u pregovore potvrdio je da je postignut napredak prema dogovoru o temeljnom okviru. Na upit o statusu pregovora, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da se "razgovori nastavljaju".

Michael Ratney, bivši američki veleposlanik u Saudijskoj Arabiji, smatra da bi bilo idealno da Trump uopće ništa ne govori dok njegovi izaslanici pregovaraju s Irancima. "Nijedan tvit, nijedan javni komentar, nijedna prijetnja, nijedan kompliment. Samo neka pusti svoje pregovarače da pregovaraju", rekao je Ratney. No, to nije način na koji Trump inače djeluje.

Rat uvredama

Posljednjih tjedana Trump je iranske dužnosnike nazivao "ludim gadovima" i "mentalno bolesnima". Prijetio je uništenjem "cijele iranske civilizacije" te je više puta izjavio da su Sjedinjene Države već porazile Iran u ratu.

Mnoge od tih uvreda i prijetnji Trump je izrekao upravo u vrijeme dok njegovi izaslanici traže pregovorno rješenje sukoba koji je ugrozio opskrbu naftom, gnojivima i drugim dobrima ključnima za svjetsko gospodarstvo.

Iranci su uzvratili vlastitim uvredama. Teheran je objavljivao sve, od Lego videa u kojima se ismijava Trumpa do aktivnosti trolova na društvenim mrežama. Sredinom travnja državni list Tehran Times izvijestio je da je iranska Nacionalna organizacija za psihologiju i savjetovanje "pozvala na procjenu mentalnog zdravlja američkih političkih vođa, posebice Donalda Trumpa, u interesu svjetskog mira".

Povijest nepovjerenja

Trumpov prezir prema iranskom klerikalnom vodstvu seže gotovo 50 godina unatrag. Djelomično je potaknut talačkom krizom nakon iranske revolucije 1979. godine, kada je režim uzeo Amerikance za taoce. Trump je također izjavio da će pristati samo na sporazum bolji od onoga koji je s Iranom 2015. postigao predsjednik Barack Obama - sporazuma iz kojeg se Trump kasnije povukao.

S druge strane, Teheran nimalo ne vjeruje Trumpu. Iranski dužnosnici osjećali su se prevarenima nakon što je Trump u svom prvom mandatu odlučio napustiti sporazum iz Obamine ere. Dodatno ih je uznemirila njegova politika u drugom mandatu, kada je vojnim udarima potkopavao diplomatske pregovore. U tim napadima desetkovan je iranski nuklearni program i ubijeni su mnogi visoki dužnosnici, uključujući i vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.

Glasnogovornica Bijele kuće Kelly rekla je kako se "ono što režim govori javno ne podudara uvijek s onim što govore privatno". "Predsjednik će prihvatiti samo sporazum koji na prvo mjesto stavlja američku nacionalnu sigurnost", dodala je.

Tko je pobjednik?

Uobičajeno je da obje strane u diplomatskim pregovorima žele iz sukoba izaći proglašavajući pobjedu. Pitanje u ovoj krizi jest mogu li se obje strane pomiriti s time da i ona druga tvrdi da je pobijedila, kažu dužnosnici i analitičari.

Nuklearni sporazum iz 2015. pokazao je da teheranski režim može pristati na dogovor iz kojeg i oni i SAD izlaze tvrdeći da su postigli uspjeh. Tijekom tog procesa - na žalost mnogih iranskih jastrebova - Obama i njegovi suradnici pokazali su znatno poštovanje i suzdržanost prema Iranu.

Za razliku od toga, Trump je inzistirao na "bezuvjetnoj predaji" Irana. Postavio je i zahtjeve koji prelaze crvene linije Teherana, poput inzistiranja da se Iran trajno odrekne obogaćivanja urana.

Iako je iranski režim represivan, i dalje mora voditi računa o percepciji u domaćoj javnosti, navode sadašnji i bivši američki i arapski dužnosnici. Ako Trump bude inzistirao na tome da je u pregovorima porazio Teheran, režim bi mogao ispasti slab, što bi potaknulo unutarnje nemire.

Trumpovi zahtjevi odražavaju "pogrešnu percepciju da će Iran kapitulirati", rekao je Nate Swanson, koji se bavio Iranom kao dužnosnik za nacionalnu sigurnost u više administracija, uključujući i Trumpovu. "To se nije dogodilo i neće se dogoditi, bez obzira na to kolikom je pritisku Iran izložen."

Tijekom konferencije za medije u Bijeloj kući u utorak, Rubio je priznao da je Iran pokazao visoku toleranciju na ekonomske teškoće, ali je rekao da američka blokada iranskih brodova i luka predstavlja pokušaj da se režim dovede do točke pucanja. Zauzeo je i ton sličan Trumpovom, upozorivši Iran na "generacijsko uništenje" gospodarstva, pritom citirajući repera Ice Cubea. "Bolje da se saberu prije nego što se razbiju", rekao je Rubio.

Taktika pritiska ili kulturološki gaf?

U iranskoj kulturi općenito se pridaje iznimno velika važnost čuvanju obraza. Sramotu ne snosi samo pojedinac, već i njegova obitelj ili nacija. Mnogi Iranci, čak i oni koji preziru islamistički režim, gnušaju se prošlih američkih uplitanja u njihovu zemlju, poput uloge CIA-e u državnom udaru 1953. kojim je ojačana monarhija.

Neki zagovornici američko-izraelske vojne akcije protiv Irana smatraju da je Trumpova retorika nužna taktika osmišljena kako bi se Iran pritisnulo na veće ustupke u trenutku kada je neuobičajeno slab. Iako Iran drži pod pritiskom ključni Hormuški tjesnac, Trumpova blokada i njegovo odbijanje da isključi mogućnost daljnjih vojnih udara daju mu značajnu prednost nad Teheranom, tvrde oni.

"Čini se da je dio predsjednikove strategije usmjeren na to da se Teheran prisili da bira između čuvanja obraza i gubitka glave", rekao je Behnam Ben Taleblu, analitičar za Iran iz Zaklade za obranu demokracija, think tanka koji podržava američko-izraelske udare na Iran.

Neki diplomati koji pozorno prate pregovore primjećuju da Iran, s obzirom na to da godinama promatra Trumpa, možda više vjeruje onome što njegovi izaslanici govore privatno nego onome što on govori javno. "Pravo pitanje nije je li Trumpov ton važan - jer jest. Pravo pitanje je postoji li tajni kanal koji to kompenzira", rekao je jedan arapski diplomat.

Paralele sa Sjevernom Korejom

Trump je u prošlosti pokazao da može prijeći s napada na ulagivanje protivniku. U nuklearnim pregovorima sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom, Trump je od ismijavanja Kima kao "Malog raketnog čovjeka" došao do izjave da su se njih dvojica "zaljubili".

Ipak, unatoč povijesnim sastancima licem u lice, Trump i Kim nikada nisu postigli sporazum, a Sjeverna Koreja je u međuvremenu neprestano povećavala svoje zalihe nuklearnog oružja. Neki se dužnosnici i analitičari pitaju hoće li Iran preuzeti strategiju Sjeverne Koreje i na kraju težiti nabavi nuklearnog oružja, bez obzira na bilo kakav trenutni sporazum sa Sjedinjenim Državama. Uostalom, Trump ne prijeti napadom na Pjongjang.

U svakom slučaju, iransko vodstvo "iznimno cijeni dostojanstvo i poštovanje, unatoč vlastitom često flagrantnom ponašanju", rekao je bivši visoki zapadni dužnosnik koji je surađivao s iranskim kolegama. "U njihovim očima, divlji komentari iz Trumpove Bijele kuće obezvrjeđuju SAD i potvrđuju njihov osjećaj vlastite vrijednosti u suprotstavljanju dekadentnom i nemoralnom protivniku."