RATOVI i geopolitičke napetosti, od Ukrajine do Bliskog istoka, posljednjih godina redovito otvaraju pitanje mogućeg prelijevanja turista prema sigurnijim europskim destinacijama. Tako se i ove godine, uz rat u Iranu, ponovno postavlja pitanje može li se dio potražnje preliti prema Hrvatskoj te ostatku Mediterana.

Rat će sigurno ostaviti posljedice

Iako se sve glasnije govori o mogućem primirju, jasno je da će posljedice sukoba, od izbjegavanja dijela bliskoistočnih destinacija do širih poremećaja u zračnom prometu i promjena putničkih ruta, još neko vrijeme utjecati na turističko tržište.

Već nakon prvih iranskih napada na ciljeve u regiji i privremenog zatvaranja dijela zračnog prostora, uz snimke putnika koji su pokušavali napustiti  Dubai, bilo je jasno da će rat ostaviti posljedice na turizam tog dijela svijeta. BBC navodi kako je samo prošle godine Dubai posjetilo 19,59 milijuna stranih turista.

U ponedjeljak su Zračne luke Dubai izvijestile da je promet putnika u prvom tromjesečju pao za najmanje 2,5 milijuna u odnosu na isto razdoblje 2024., pri čemu je u ožujku zabilježen pad broja putnika od 66 posto. Već iz tih brojki vidljivo je koliki je udarac ovaj rat zadao turističkoj industriji Bliskog istoka.

Posljedice i u Turskoj, raste potražnja za Španjolskom i Portugalom

Neizvjesna sezona čeka cijeli istočni Mediteran. Posljedice rata osjećaju se i u Turskoj, jednoj od najvećih turističkih destinacija regije. Reuters je krajem travnja donio kako tamošnji turistički sektor očekuje teško drugo tromjesečje zbog otkazivanja putovanja i rastuće nesigurnosti među putnicima.

Guardian je još sredinom ožujka pisao da putnici iz Ujedinjenog Kraljevstva i kontinentalne Europe sve više mijenjaju svoja odredišta za odmor, okrećući se s Cipra, Turske i Grčke prema Italiji, Španjolskoj, Malti i Hrvatskoj.

Kako je Reuters pisao sredinom travnja, pozivajući se na podatke analitičkih kuća Sojern i Mabrian, Španjolska je bilježila 32 posto više rezervacija letova i 28 posto više hotelskih pretraga, dok je Portugal imao rast rezervacija od 21 posto i 16 posto više hotelskih pretraga za proljetne i ljetne mjesece.

I u dijelu drugih analiza Španjolska se izdvaja kao glavni dobitnik preusmjeravanja potražnje, dok se među sigurnijim mediteranskim destinacijama koje bilježe veći interes sve češće spominje i Hrvatska.

Što je s Hrvatskom?

Kad je riječ o Hrvatskoj, zasad nema većih odstupanja u odnosu na prošlu godinu. Travanj je bio nešto slabiji nego lani, uz oko četiri posto manje noćenja i gotovo tri posto manje dolazaka, no ukupni rezultati od početka godine i dalje su u plusu.

Ostojić: Sezona bi se trebala kretati prema lanjskim okvirima

Razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, direktorom Hrvatske udruge turizma (HUT) i bivšim ministrom turizma.

"Mi ulazimo u glavnu turističku sezonu uz umjereni  optimizam i prema sadašnjem stanju rezervacija ona bi se, što se noćenja i dolazaka u hotele i kampove tiče, trebala kretati u prošlogodišnjim okvirima.

Prihodovno to je neznatno bolje od fizičkih pokazatelja. Držimo da je to jako dobro stanje s obzirom na globalne geopolitičke i gospodarske okolnosti.  Destinacije koje su značajnije orijentirane ka avio gostima, pogotovo onih sa tzv. dalekih tržište osjećaju smanjenu potražnju", objasnio je Ostojić.

Aviokompanije režu letove, to unosi veliku neizvjesnost

Ostojićeva opaska o gostima koji dolaze avionima odnosi se i na širu nestabilnost u avioprometu posljednjih mjeseci. Osim zatvaranja dijela bliskoistočnog zračnog prostora i preusmjeravanja letova, aviokompanije smanjuju broj linija, rastu troškovi goriva, a dio putnika odgađa ili izbjegava ranije rezervacije zbog neizvjesnosti.

Zbog naglog rasta cijena mlaznog goriva uslijed sukoba na Bliskom istoku, zrakoplovne tvrtke diljem svijeta otkazale su oko 13.000 letova predviđenih za svibanj, što znači da je iz rasporeda ukinuto dva milijuna sjedala.  I nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines u idućem tromjesečju otkazuje oko 900 letova, odnosno tri posto od ukupno planiranih 27.000 operacija.

Međunarodni konzultant za zračni promet Tonči Peović ranije je za Index upozorio putnike da zbog nestabilne situacije izbjegavaju dugoročno planiranje putovanja jer aviokompanije sve češće unaprijed otkazuju letove.

U takvim okolnostima dio turističkog tržišta očekuje da bi tijekom ljeta u većoj prednosti mogle biti autodestinacije poput Hrvatske, do kojih velik broj gostiju može stići bez oslanjanja na aviopromet i sve izraženiju nestabilnost zračnih linija.

"Autodestinacije su u prednosti"

Upitali smo Ostojića postoje li već konkretniji pokazatelji kamo bi se dio turista mogao preliti zbog krize na Bliskom istoku.

"Sigurno je da su autodestinacije u prednosti, a tu je Hrvatska dobro pozicionirana jer je najbliži sigurni Mediteran za europska najveća emitivna tržišta. Mi se moramo fokusirati na kvalitetu svoje ponude te biti sigurni da turistima nudimo adekvatnu vrijednost za novac. 

Činjenica je da imamo iskusne i dokazane turističke profesionalce koji su pokazali da u teškim sezonama mogu izvući dobar rezultat i to trebamo ponoviti i ove godine", rekao je.

"Bit će izražen trend last minute rezervacija"

Odgovorio je na pitanje što trenutačni booking podaci i najave agencija govore o nastavku sezone.

"HUT i UPUHH (Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, op.a.) su početkom ožujka napravili i anketu među turističkim kompanijama koja je pokazala da, što se tiče procjene za čitavu sezonu 2026., većina domaćih objekata, njih 81 posto, očekuje ponavljanje razine noćenja kao i prošle godine, dok ih 14 posto očekuje rast do 3 posto. Situacija se nije promijenila od tada. 

Ono što je sasvim izvjesno bilo već tada je da većina objekata, njih 64 posto, očekuje izraženiji trend last minute rezervacija u odnosu na prošlu godinu. I taj trend će biti snažan ove godine, no na to su hotelijeri spremni i na to itekako znaju dobro reagirati", pojasnio je.

"U nas postoji tržišni miks, to je uspješna formula"

Pitali smo ga i mogu li regije koje se oslanjaju na goste koji dolaze automobilima proći bolje od destinacija koje su više vezane uz aviogoste i zračni promet.

"Trenutno imamo, kao što sam spomenuo smanjenu potražnju u destinacijama koje ovise o avioprometu, dok primarno autodestinacije uglavnom od početka sezone bilježe rezultate na razini ili nešto bolje od prošle godine.

Ono što je dobro jest da niti jedna destinacija u Hrvatskoj nije izrazito orijentirana na tzv. long haul destinacije već u pravilu postoji tržišni miks što će se i ove godine pokazati kao uspješna formula.

No, s obzirom da nam glavna sezona u kojoj se generira najveći dio ukupnog turističkog rezultata tek dolazi, vjerujemo da bez daljnjih eskalacija globalne sigurnosne situacije i primarno avidestinacije mogu ostvariti kvalitetan ukupan rezultat", objasnio je.