AMERIČKI ministar financija Scott Bessent izjavio je danas kako vjeruje da će Kina iskoristiti svoj utjecaj na Iran i pomoći da se Hormuški tjesnac ponovno otvori za promet, piše CNBC.

"U njihovom je golemom interesu da se tjesnac ponovno otvori", rekao je Bessent u razgovoru za CNBC.

"Vjerujem da će djelovati iza kulisa, s obzirom na to da upravo oni imaju najviše utjecaja na iransko vodstvo."

Kina je najveći svjetski uvoznik sirove nafte, a prema podacima američke Uprave za energetske informacije, 2024. godine oko 10% uvoza dolazilo je iz Irana, dok je više od polovice stizalo s Bliskog istoka.

Ministar je napomenuo da gotovo sav iranski izvoz sirove nafte odlazi u Kinu. "Kina ima daleko veći interes za ponovno otvaranje tjesnaca nego Sjedinjene Države", dodao je Bessent.

Trump i Xi se složili da Hormuz treba otvoriti

Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom tijekom dvodnevnog summita u Pekingu. Jedan dužnosnik Bijele kuće potvrdio je da su se čelnici složili kako se Hormuški tjesnac mora ponovno otvoriti.

"Obje strane su se složile da Hormuški tjesnac mora ostati otvoren kako bi se osigurao slobodan protok energenata", izjavio je dužnosnik.

"Predsjednik Xi također je jasno izrazio protivljenje Kine militarizaciji tjesnaca i svakom pokušaju naplate prolaska."

S druge strane, kineski državni mediji u svojim izvješćima nisu izričito spomenuli Hormuz kao temu razgovora. Državna novinska agencija Xinhua navodi tek da su čelnici "razmijenili mišljenja o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, kao što je situacija na Bliskom istoku".

Posljedice iranske blokade

Iran je blokirao tjesnac početkom ožujka kao odgovor na američke i izraelske zračne napade u kojima su ubijeni brojni njegovi vođe, uključujući i poglavara države, ajatolaha Alija Hameneija. Blokada je prekinula izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva na svjetska tržišta, uzrokovavši najveći poremećaj u opskrbi u povijesti.

Prije rata, kroz tjesnac je prolazilo oko 20% svjetske sirove nafte. Teheran sada tvrdi da ima kontrolu nad tim uskim morskim prolazom, što je ključna točka sporenja u zastalim mirovnim pregovorima sa SAD-om, te navodno pokušava uvesti sustav naplate cestarine za brodove.

Američki odgovor i energetska diverzifikacija

Kao odgovor, Sjedinjene Države su uvele blokadu iranskih luka kako bi izvršile pritisak na Teheran da pristane na sporazum. Bessent je istaknuo da na glavnom iranskom izvoznom terminalu, otoku Kharg, u posljednja tri dana nije utovarena nafta te da SAD vjeruje da su iranski skladišni spremnici puni.

"Nijedan brod ne isplovljava niti uplovljava, tako da naftu ne mogu skladištiti na moru", pojasnio je ministar. "Počet će zaustavljati proizvodnju. To vidimo na satelitskim snimkama."

Bessent je također rekao kako je Kina, zbog poremećaja opskrbe s Bliskog istoka, zainteresirana za kupnju više američkih energenata. Prema njegovim riječima, Kina i druge države traže stabilnije izvore energije, a SAD planira povećati izvoz nafte i ukapljenog prirodnog plina s Aljaske, koja je zbog geografske blizine prirodno odredište za kineski uvoz.

"Vjerujemo da će ne samo Kina, već i zemlje diljem svijeta, nastojati diversificirati opskrbu i okrenuti se od Bliskog istoka prema stabilnijim izvorima energije, a ima li za to boljeg mjesta od SAD-a", zaključio je Bessent.