Europski čelnici i dužnosnici oštro su osudili val ruskih napada diljem Ukrajine, opisavši ih kao namjerno ciljanje civila i novu eskalaciju rata. Pritom su potvrdili da će nastaviti pružati vojnu i političku potporu Kijevu, piše Anadolu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da napadi odražavaju "brutalnost i nepoštivanje ljudskih života i mirovnih pregovora" te dodala da se priprema dodatna europska podrška ukrajinskim sustavima protuzračne obrane. "Teror nad civilima nije snaga. To je očaj", poručila je putem društvene mreže X.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas rekla je da napadi pokazuju kako se Rusija okreće onome što je opisala kao "terorističke taktike" protiv urbanih središta. Tvrdi da vojni neuspjesi na bojištu dovode do pojačanih napada na civilna područja. "Ovo su gnusni teroristički čini s ciljem da se ubije što više civila. Sljedećeg tjedna ministri vanjskih poslova EU-a razgovarat će o tome kako pojačati međunarodni pritisak na Rusiju", napisala je na X-u.

Osude iz država članica

"Francuska osuđuje ovaj napad i upotrebu balističkog projektila Orešnik, što prije svega pokazuje svojevrsno srljanje i slijepu ulicu u kojoj se nalazi ruski agresorski rat", napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u, izrazivši potporu Ukrajini.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da Berlin "oštro osuđuje" ono što je nazvao bezobzirnom eskalacijom, ponovivši da Njemačka ostaje čvrsto posvećena suverenitetu i obrani Ukrajine. "Oštro osuđujem ruske masovne i neselektivne raketne napade i napade dronovima na Kijev i druge ukrajinske gradove protekle noći. Namjerno ciljanje civila predstavlja ratni zločin", izjavila je irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee, izražavajući solidarnost sa žrtvama i njihovim obiteljima.

Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot rekao je da napadi ne pokazuju nikakvu spremnost Moskve na mir, naglasivši da su civilna područja ponovno izravno pogođena. "Ne postoji opravdanje za napade koji teroriziraju cijelo stanovništvo. Belgija najoštrije osuđuje ove napade", poručio je, izrazivši potporu Ukrajini.

Ukrajinska služba sigurnosti (SBU) izvela je napad dronovima na energetsku stanicu Vtorovo u Rusiji, uzrokujući velik požar. Cilj je bio poremetiti opskrbu gorivom za Moskvu i vojsku.

>> Opširnije

Rusija je izvela raketni napad na zračne baze koristeći rakete Orešnik, Kinžal i Iskander, vrijedne oko 600 milijuna dolara. Moskva tvrdi da su svi ciljevi pogođeni.

>> Opširnije

Poljska je u noći na nedjelju podigla borbene zrakoplove i aktivirala sustave protuzračne obrane zbog masovnog ruskog napada na ciljeve diljem Ukrajine. Operativno zapovjedništvo poljskih oružanih snaga potvrdilo je da su angažirani svi raspoloživi zrakoplovi te da su kopneni radarski i raketni sustavi stavljeni u stanje najviše pripravnosti kako bi se zaštitio zračni prostor zemlje uz ukrajinsku granicu.

Vojno zapovjedništvo je u ranim jutarnjim satima putem društvene mreže X objavilo upozorenje stanovništvu uz granicu zbog pojačane aktivnosti vojnih zrakoplova. Preventivno djelovanje pokrenuto je jer su ruski dalekometni zrakoplovi lansirali udare u više valova na brojne ukrajinske pokrajine, a putanje projektila praćene su u blizini teritorija NATO-a.

"Zbog aktivnosti dalekometnog zrakoplovstva Ruske Federacije, koje izvodi udare na teritoriju Ukrajine, u našem zračnom prostoru djeluje vojno zrakoplovstvo", navelo je Operativno zapovjedništvo u objavi.

Obrambeni dužnosnici naglasili su da je podizanje pripravnosti isključivo preventivna mjera, osmišljena kako bi se zajamčila potpuna sigurnost suverenog poljskog zračnog prostora. Borbene ophodnje održavale su se sve dok se valovi ruskih bombardera nisu udaljili od ukrajinskih granica.

U ruskom napadu na Kijev oštećene su zgrade kazališta, filharmonije, dvaju muzeja, knjižnice, nekoliko sveučilišta, crkva, samostan te druge arhitektonske znamenitosti. Prema riječima ministrice kulture, ovo je napad s najvećim brojem oštećenih kulturnih institucija u glavnom gradu od početka sveopće invazije, piše Ukrainska Pravda.

Raketni udar uništio je zgradu pokraj Dominikanskog samostana i Instituta za religijske studije svetog Tome Akvinskog. Otac Jaroslaw Krawiec izvijestio je o posljedicama.

Štetu su pretrpjele i obrazovne ustanove. Tymofii Mylovanov, predsjednik Kijevske škole ekonomije (KSE), izvijestio je da su na dvjema glavnim zgradama sveučilišta izbijeni prozori i vrata. Jedan zaposlenik je ozlijeđen, no nije bilo smrtno stradalih. U napadu je oštećena i zgrada Instituta za javnu upravu i državnu službu Nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko, potvrdio je vršitelj dužnosti rektora Valerii Kopiika.

Udarni val i krhotine oštetili su i Crkvu Rođenja Kristova u četvrti Podil, kao i obližnju Poštansku postaju, arhitektonski spomenik od nacionalnog značaja na kojem su razbijeni prozori. U istoj četvrti oštećena je i zgrada Kijevskog gradskog akademskog kazališta opere i baleta.

Ministarstvo kulture izvijestilo je i o oštećenju Nacionalnog umjetničkog muzeja Ukrajine, jednog od najstarijih u zemlji. Zaposlenici muzeja i njegova zbirka, koja sadrži desetke tisuća djela ukrajinske umjetnosti, od ikona do suvremenih radova, nisu stradali. Stručnjaci trenutno pregledavaju zgradu, koja je i sama arhitektonski spomenik, kako bi utvrdili razmjere štete.

"Nacionalni umjetnički muzej Ukrajine mjesto je gdje se čuva povijest ukrajinske umjetnosti. Rusija sustavno napada civilnu infrastrukturu i kulturne ustanove. Svaki takav udar pokušaj je zastrašivanja i uništenja našeg identiteta. Dokumentiramo svu štetu i nastavljamo raditi na obnovi naše oštećene kulturne baštine", dodala je ministrica Berezhna.

U napadu je gotovo potpuno uništen Nacionalni muzej Čornobilja, koji se nalazi u obnovljenoj povijesnoj zgradi, spomeniku arhitekture s početka 20. stoljeća. Među oštećenim arhitektonskim znamenitostima je i Kuća ugovora.

Rusija je u sklopu masovnog kombiniranog napada projektilima i dronovima, na Kijevsku oblast lansirala svoju naprednu balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"(Putin) je lansirao svoj Orešnik na Bilu Cerkvu", objavio je Zelenski na Telegramu nakon napada. "Stvarno su ludi. Važno je da Rusija za ovo ne prođe nekažnjeno", dodao je.

Rusija se hvalila kako je Orešnik sofisticiran sustav koji je teško presresti i koji je sposoban nositi nuklearne bojeve glave, premda u tom svojstvu nije korišten protiv Ukrajine. O samom oružju malo se zna, no neki obrambeni analitičari sumnjaju u njegovu novost te tvrde da je riječ o nadograđenoj verziji ruskog sustava RS-26 Rubež, izvorno razvijenog 2011. godine.

Zelenski je još 23. svibnja, pozivajući se na ukrajinske, europske i američke obavještajne podatke, upozorio da se Rusija, po svemu sudeći, priprema za udar tim oružjem. Napad na Bilu Cerkvu treća je poznata uporaba rakete Orešnik protiv Ukrajine i prvi put da je ciljala Kijevsku oblast. Rusija je Orešnik prvi put upotrijebila krajem studenog 2024. u napadu na grad Dnipro u središnjem-istočnom dijelu zemlje. Drugo lansiranje uslijedilo je početkom siječnja, kada je raketa korištena protiv Lavovske oblasti na zapadu Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u studenom 2025. izjavio je da je Rusija započela serijsku proizvodnju rakete Orešnik.

Ruske snage izvele su u noći na nedjelju, 24. svibnja, masovni zračni napad na Ukrajinu, a u napadu na područje Bile Cerkve u Kijevskoj regiji upotrijebile su i balistički projektil srednjeg dometa RS-26 Rubezh, poznat kao Orešnik. Udar je bio dio golemog vala od gotovo 700 zračnih prijetnji usmjerenih prvenstveno na glavni grad Kijev, gdje je poginulo dvoje ljudi, a deseci su ranjeni.

Upotrebu strateškog sustava Orešnik službeno je potvrdio pukovnik Jurij Ihnat, načelnik Odjela za komunikacije Zapovjedništva ukrajinskog ratnog zrakoplovstva.

Udar projektilom Orešnik bio je središnji dio iznimno gustog i višesmjernog napada čiji je cilj bio uništenje logističke i administrativne infrastrukture Kijeva. Prema jutarnjem izvješću Zapovjedništva zračnih snaga, ukrajinski radari zabilježili su ukupno 690 istovremenih zračnih prijetnji, uključujući 90 projektila različitih vrsta i 600 jurišnih dronova.

Za ovako raznolik napad Rusija je istovremeno aktivirala više lokacija za lansiranje, od Krima do vojnih baza u unutrašnjosti. Uz jedan projektil Orešnik, Kremlj je ispalio dva aerobalistička projektila Kh-47M2 Kinžal s aviona MiG-31K iznad Lipecka te tri hipersonična protubrodska projektila 3M22 Cirkon s mobilnih lansera na okupiranom Krimu i u Kurskoj regiji. Ovi brzi projektili sinkronizirani su s 30 balističkih projektila Iskander-M i S-400 te 54 krstareća projektila Kh-101 i Kalibr. Kako bi dodatno opteretila protuzračnu obranu, Rusija je napad ispratila rojem od 600 dronova Shahed, pojačanim jeftinim radarskim mamcima tipa Gerbera, Italmas i Parodiya.

Informaciju o korištenju Orešnika potvrdio je Jurij Ihnat, glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva. Prema njegovim riječima, projektil je ispaljen s vojnog poligona Kapustin Jar u Rusiji.

>> Opširnije

Državna služba za hitne slučajeve Ukrajine i Kijevska gradska vojna uprava potvrdile su da su spasilačke ekipe intervenirale na više od 40 lokacija zbog požara, urušavanja i oštećenja od krhotina. U središnjoj četvrti Ševčenkivski, projektil je probio gornje katove deveterokatnice, pri čemu je jedan stanar poginuo na mjestu, a troje je teško ozlijeđeno. U blizini je na jednoj peterokatnici došlo do potpunog urušavanja pregradnih zidova od prvog do petog kata.

Izravno je pogođen i jedan poslovni centar, a skupina civilnih radnika ostala je zarobljena u podzemnom skloništu dok spasioci nisu uspjeli raščistiti ulaz. U napadu su oštećene i važne prometne linije. Snažan udarni val teško je oštetio ulazni paviljon metro stanice Lukjanivska, zbog čega je promet privremeno obustavljen. Značajna oštećenja pretrpjela je i povijesna zgrada glavne pošte, Ukrpošta, na Trgu neovisnosti.

U povijesnoj četvrti Podil gotovo je u potpunosti uništen Nacionalni muzej Černobil, koji je tek nekoliko dana ranije ponovno otvoren za javnost nakon opsežne obnove. Oštećena je i obližnja povijesna zgrada, Kuća Kontraktova.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je šteta "zabilježena u svakom gradskom okrugu". Prema službenim podacima, u Kijevu je poginula najmanje jedna osoba, a 21 je ozlijeđena, od čega je 13 hospitalizirano. Oštećeno je najmanje sedam višekatnica u četvrtima Obolonski, Ševčenkivski, Dnjiprovski, Holosijivski, Solomjanski i Pečerski. Ruski projektili pogodili su i više obiteljskih kuća.

Osim stambenih objekata, oštećeni su i supermarket, trgovački centar, poslovna zgrada, studentski dom, benzinska postaja, garaže, parkirana vozila i više skladišta u različitim dijelovima grada.

Novinar Kyiv Independenta izvijestio je i o velikom požaru u blizini metro stanice Kontraktova Plošča. Direktor ukrajinske nacionalne pošte Ukrpošte, Ihor Smiljanski, potvrdio je da je u napadu oštećeno i sjedište tvrtke na središnjem Trgu neovisnosti.

Promatračke skupine izvijestile su da je prema Ukrajini lansirano više od 50 projektila i više od 700 dronova, gotovo isključivo usmjerenih na Kijev.

Novinari Kyiv Independenta s terena izvijestili su o nizu snažnih udara na ukrajinsku prijestolnicu koji su započeli oko 1 sat ujutro po lokalnom vremenu, a zatim se u više navrata ponovili između 3 i 5 sati. Uzbune za zračnu opasnost oglasile su se u svim regijama zemlje. Ukrajinske zračne snage izvijestile su da su deseci projektila i stotine dronova letjeli prema glavnom gradu, a nedugo zatim izdale su i upozorenje o mogućem lansiranju ruskog balističkog projektila srednjeg dometa Orešnik.