DOK FRUSTRACIJA birača zbog visokih cijena goriva raste, administracija predsjednika Donalda Trumpa prazni američke Strateške rezerve nafte (SPR) brže nego što je to činila administracija Joea Bidena. Zbog naftne krize izazvane ratom s Iranom, zalihe nafte za hitne slučajeve približavaju se najnižim razinama od ranih 1980-ih, a otprilike polovica te nafte izvozi se u Aziju i Europu, piše CNN.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu 

Kada je krajem 2022. pokretao svoju predsjedničku kampanju, tadašnji kandidat Donald Trump oštro je kritizirao svog prethodnika zbog agresivnog povlačenja nafte iz zaliha za hitne slučajeve uoči tadašnjih izbora.

Ubrzanje tempa pražnjenja

"Strateške rezerve, koje sam ja popunio, praktički su ispražnjene samo kako bi se cijene goriva održale nižima neposredno prije izbora", rekao je Trump tada, referirajući se na rekordna povlačenja koja je odobrio predsjednik Joe Biden.

No, sada se ispostavlja da Trump povlači naftu iz nacionalnih zaliha za hitne slučajeve još bržim tempom. Ne samo da je opseg povlačenja iz SPR-a pod Trumpom premašio rekorde, već se količina preostale sirove nafte u rezervama približava najnižim razinama od ranih 1980-ih, kada je američko gospodarstvo bilo znatno manje i trošilo manje energije.

Ove izvanredne mjere naglašavaju razmjere naftne krize izazvane ratom s Iranom i globalnu potragu za zamjenom sirove nafte koja je ostala blokirana u Perzijskom zaljevu. Ujedno, smanjenje zaliha podsjetnik je da će američki dužnosnici morati ponovno napuniti SPR, što je pothvat koji će održati potražnju i cijene visokima.

"To nije zaliha bez dna. Ti se bareli u jednom trenutku moraju vratiti, a to će održati potražnju i cijene visokima", rekao je Matt Smith, vodeći naftni analitičar u tvrtki Kpler.

Rezerve pale za 10 posto od početka rata

Strateške rezerve nafte, smještene u nizu podzemnih slanih pećina u Teksasu i Louisiani, najveća su svjetska zaliha nafte za hitne slučajeve. Koristili su ih i republikanski i demokratski predsjednici tijekom ratova, uragana i drugih poremećaja u opskrbi.

Primjerice, Biden je značajno koristio SPR nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su cijene benzina skočile iznad pet dolara po galonu. Količina nafte u SPR-u tada je pala s oko 638 milijuna barela u siječnju 2021. na 40-godišnji minimum od 347 milijuna barela do srpnja 2023. godine.

Zbog blokade Hormuškog tjesnaca krajem veljače, najvažnije točke za protok energenata na svijetu, poremećena je isporuka više od 1.2 milijarde barela sirove nafte, prema podacima S&P Global Energy. Kako bi se popunila ta praznina, samo u tjednu koji je završio 15. svibnja iz SPR-a je povučeno rekordnih 9.9 milijuna barela, ili 2.6 posto ukupnih zaliha.

To je bio drugi uzastopni tjedan s rekordnim padom razine rezervi. Od početka rata s Iranom, količina nafte u SPR-u pala je za 10 posto, na 374 milijuna barela, što je najniža razina od srpnja 2024. godine, prema podacima američke Uprave za energetske informacije.

SAD kao dobavljač u krajnjoj nuždi

Važno je napomenuti da ta nafta nije namijenjena samo američkim rafinerijama. Prema procjenama Kplera, otprilike polovica sirove nafte povučene u travnju i svibnju je izvezena. "SAD je u suštini postao dobavljač u krajnjoj nuždi. Ostatku svijeta ta sirova nafta je prijeko potrebna", rekao je Smith.

Zemlje u Aziji i Europi posebno su teško pogođene zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, zbog čega su se okrenule američkoj sirovoj nafti kao zamjeni. To je trend koji će se vjerojatno nastaviti kako se kriza bude oduljivala.

"Čak i da se sporazum postigne sutra, vjerojatno će trebati šest tjedana da se tjesnac odblokira, što će samo pojačati pritisak na zalihe tijekom ljetne sezone, kad je potražnja na vrhuncu. Europu bi lako mogle zadesiti restrikcije", izjavila je za CNN Helima Croft, globalna voditeljica robne strategije u RBC Capital Markets.

Zalihe na operativnom minimumu

Brzo se prazne i komercijalne zalihe nafte u SAD-u. Tržište posebnu pozornost posvećuje količini sirove nafte uskladištene u Cushingu u Oklahomi, jer se tamo određuju cijene za američku naftu WTI. Podaci Kplera pokazuju da su se zalihe u Cushingu u posljednjih sedam tjedana smanjile s otprilike 33 milijuna barela na sadašnjih 24.5 milijuna.

To se približava "operativno niskoj razini" od oko 20 milijuna barela, rekao je Smith iz Kplera. "Ne možete ih isprazniti do nule jer na dnu spremnika ima taloga. Potreban je određeni volumen da bi sustav ostao operativan", dodao je.

Croft se složila da se svijet "brzo približava dnu spremnika", ali je primijetila da je reakcija tržišta blaga, ublažena obećanjima o skorom sporazumu između SAD-a i Irana. "Sudionici na tržištu takoreći su anestezirani stalnim porukama da je rješenje nadohvat ruke", rekla je Croft.

Moguća ograničenja izvoza?

Porast američkog izvoza, zajedno sa smanjenjem strateških i komercijalnih zaliha, mogao bi navesti američke dužnosnike da razmotre i radikalnu opciju: ograničavanje ili čak zabranu izvoza.

Takav potez mogao bi privremeno sniziti cijene goriva u SAD-u, ali analitičari upozoravaju da bi time riskirali daljnju destabilizaciju globalnog energetskog sustava i nanijeli ozbiljnu štetu američkim rafinerijama i proizvođačima. Iz Bijele kuće su naglasili da takav potez trenutno nije na stolu. Smith tvrdi da će, umjesto zabrane, tržišne sile na kraju same zaustaviti američki izvoz.

Prema njegovim riječima, smanjenje zaliha, posebno u Cushingu, smanjit će cjenovnu razliku između američke WTI i globalne Brent nafte do te mjere da će američka nafta postati manje privlačna inozemnim kupcima. "Ali kad se ta slavina zatvori i SAD prestane opskrbljivati tržište", upitao je Smith, "gdje će druge zemlje nabavljati sirovu naftu?"