POSTOJI velika razlika između intrinzičnog starenja, koje se prirodno događa s vremenom, i ekstrinzičnog starenja, uzrokovanog čimbenicima iz okoliša i načinom života. Proizvodnja kolagena nakon 20. godine opada za otprilike jedan posto godišnje, a koža postupno postaje tanja, što je neizbježno.

No, brzina kojom vaša koža počinje izgledati starije nije zadana. Pet je ključnih znakova koji upozoravaju na ubrzano oštećenje kože koje je moguće spriječiti, piše Newsweek.

1. Fine linije se pojavljuju prerano ili na neuobičajenim mjestima

Bore su posve normalna pojava. Obično se postupno javljaju nakon sredine ili kraja tridesetih godina i to na predvidljivim mjestima koja ovise o mimici lica, poput bora smijalica ili onih oko očiju.

Međutim, ako se pojavljuju ranije, osobito na prsima, rukama ili vanjskim rubovima lica, dermatolog Jeffrey S. Fromowitz ističe da je je to često znak fotostarenja - oštećenja uzrokovanog ponajprije izlaganjem suncu, koje je moguće spriječiti - a ne prirodnog starenja.

To se događa zbog nekoliko mehanizama. Ultraljubičasto (UV) zračenje aktivira enzime koji razgrađuju kolagen. Višak šećera u prehrani veže se za kolagenska vlakna u procesu glikacije, čineći ih krutima umjesto elastičnima. Kronična upala dodatno narušava proizvodnju kolagena i pogoršava štetu.

Kada se ti procesi udruže, rezultat su prerane bore u kombinaciji s grubom teksturom ili neujednačenim tonom kože.

2. Opuštanje kože i gubitak elastičnosti prije očekivanog

Gubitak elastičnosti jedan je od najvažnijih, ali često pogrešno shvaćenih znakova starenja, kaže Fromowitz. Elastin, koji koži omogućuje da se vrati u prvobitni položaj, uglavnom se ne obnavlja nakon adolescencije. Jednom kada se razgradi, tijelo ga može zamijeniti u vrlo ograničenoj mjeri.

Kada pacijenti dođu s ranim znakovima opuštanja kože, posebno duž linije čeljusti, objašnjavam da problem nije samo u koži. Pravo strukturno starenje uključuje pomicanje masnih jastučića, pa čak i resorpciju kostiju s vremenom - promjene na koje topikalni proizvodi ne mogu utjecati. Zato je prevencija puno važnija od pokušaja saniranja štete.

3. Neujednačena pigmentacija i rane sunčeve pjege

Promjene u pigmentaciji među najpouzdanijim su pokazateljima kumulativnog oštećenja. Kronično izlaganje suncu pojačava aktivnost putova koji proizvode pigment, što dovodi do neujednačenog tena, mrlja ili tamnih pjega.

Fromowitz savjetuje da posebnu pažnju obratite na znakove kao što su sunčeve pjege (solarne lentigo) koje se pojavljuju prije 35. godine, melazma koja se razvija bez jasnog hormonalnog uzroka te uporna neujednačenost unatoč redovitoj upotrebi kreme za sunčanje. Mnogi pacijenti pretpostavljaju da je sama krema za sunčanje dovoljna, no jednako je važan i način na koji je koristite.

Većina ljudi nanosi premalo kreme i rijetko je ponovno nanosi, što drastično smanjuje zaštitu. Važno je i razumjeti da vidljiva i visokoenergetska svjetlost mogu potaknuti pigmentaciju neovisno o UV zračenju, što je posebno važno za tamnije tonove kože. Zato je bitna zaštita širokog spektra, a ne samo SPF faktor.

4. Pojačana osjetljivost i problemi s kožnom barijerom

Jedan od najpodcjenjenijih znakova ubrzanog starenja jest koža koja s vremenom postaje sve reaktivnija. Kožna barijera ovisi o osjetljivoj ravnoteži lipida - ceramida, kolesterola i masnih kiselina - kako bi održala hidrataciju i spriječila ulazak iritansa. Kada je taj sustav narušen, povećava se gubitak vode i dolazi do upale.

Ljudi često koji nesvjesno oštećuju vlastitu barijeru pretjeranim pilingom, osobito svakodnevnom upotrebom kiselina, agresivnim sredstvima za čišćenje, izlaganjem UV zračenju i zagađenju te zbog kroničnog stresa i lošeg sna. Kad mi netko kaže da odjednom ne podnosi proizvode koje je godinama koristio, to je ozbiljan znak upozorenja.

To ukazuje na stanjivanje kože, pojačanu upalnu aktivnost i smanjenu otpornost. Ulogu ima i mikrobiom, čije narušavanje čini kožu sklonijom iritacijama i stanjima poput ekcema.

5. Beživotan izgled i gubitak sjaja

Sjajna koža ovisi o redovitoj izmjeni stanica, hidrataciji i protoku krvi. U dvadesetima se ciklus obnove kože odvija otprilike svakih 28 dana, no s vremenom se taj proces usporava, često na 45 dana ili više. To dovodi do nakupljanja mrtvih stanica, smanjenog sjaja i površine koja izgleda beživotno.

Istodobno se smanjuje gustoća krvnih žila, a u stanicama se nakuplja oksidativni stres, što utječe na proizvodnju energije. Krajnji rezultat je koža koja jednostavno izgleda manje živo. Pacijenti to često pokušavaju popraviti hidratantnim kremama, ali sama hidratacija ne mijenja dugoročno ponašanje kože, već samo privremeno poboljšava njen izgled.

Što zapravo uzrokuje ove promjene?

Kada se sve zbroji, najveći pokretač vidljivog starenja izvanredno je jasan: izlaganje suncu. Klinički podaci dosljedno pokazuju da je 80 do 90 posto vidljivog starenja lica posljedica kumulativnog UV oštećenja, a ne protoka vremena.

Ostali ključni čimbenici uključuju pušenje, koje ubrzava razgradnju kolagena i smanjuje protok krvi, loš san, koji narušava oporavak i povećava kortizol, te kronični stres, koji potiskuje proizvodnju kolagena i potiče upalu. Prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima ubrzava glikaciju, dok mediteranska prehrana bogata antioksidansima pokazuje mjerljive koristi za kožu.

Cilj nije juriti za mladošću, već usporiti nepotrebna oštećenja. Velika većina vidljivog starenja uzrokovana je vanjskim čimbenicima, što znači da se u velikoj mjeri može spriječiti. Započeti rano i biti dosljedan puno je važnije od pokušaja da se kasnije ponište godine kumulativnog izlaganja. Prevencija u dvadesetim i tridesetim godinama uvijek će biti moćnija od liječenja u pedesetima.