JEDNA je osoba poginula, a dvije se smatraju nestalima nakon što je tanker danas pogođen projektilom u blizini obale Omana. Tanker Settebello, koji plovi pod zastavom Palaua, poslao je poziv u pomoć navodeći da mu je pogođena strojarnica dok se nalazio kod Sohāra u Omanskom zaljevu. Na brodu je izbio požar, a lokalne vlasti pomažu u evakuaciji posade, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Britanska tvrtka za pomorsku sigurnost Vanguard Tech prva je izvijestila o incidentu. Kasnije je britanska agencija za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) potvrdila napad, smjestivši ga 20 nautičkih milja sjeveroistočno od Sohāra.

"Lokalne vlasti su izvijestile da je na tankeru izbio požar u strojarnici te na licu mjesta pomažu u evakuaciji posade", stoji u priopćenju agencije. "Brod je prijavio jednu žrtvu i dva nestala člana posade. Nema izvješća o utjecaju na okoliš". Zasad nije poznato tko stoji iza napada.

Sohār se nalazi blizu ulaza u Hormuški tjesnac, strateški važan prolaz u kojem se od početka iranskog rata 28. veljače dogodio niz incidenata s plovilima.

Sukobljene blokade i niz napada

Ovaj napad posljednji je u nizu raketnih i bespilotnih udara na trgovačke brodove u tjesnacu, koji je mjesecima pod dvjema suparničkim blokadama. Teheran je zaustavio gotovo sav promet teretnih brodova kroz ovaj ključni plovni put, dok su Sjedinjene Države nametnule vlastitu blokadu svih iranskih plovila i luka.

Prvog ožujka Iran je napao tanker sjeverno od luke Khasab te pogodio luku Duqm, obje u Omanu. Krajem svibnja UKMTO je zabilježio eksploziju na drugom tankeru oko 60 nautičkih milja istočno od Muscata.

U ponedjeljak je američko Središnje zapovjedništvo ispalilo projektil Hellfire na strojarnicu tankera MT Lexie pod zastavom Bocvane, koji je plovio prema iranskoj luci unatoč američkoj pomorskoj blokadi.

Istog dana američki zrakoplov F-18 Super Hornet s nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pogodio je i onesposobio tanker MT Marivex pod zastavom Palaua u Omanskom zaljevu iz istog razloga.

Sam grad Sohār već je ranije bio meta iranskih dronova, a Iran je u Omanskom zaljevu zaplijenio i nekoliko plovila. Među njima je i tanker Ocean Koi u svibnju, uz obrazloženje da pokušava poremetiti izvoz nafte i iranske interese. Unatoč svemu, Oman je nastavio djelovati kao posrednik između Teherana i Washingtona.

Strateška važnost Hormuškog tjesnaca

Hormuški tjesnac na svom najužem dijelu širok je oko 38 kilometara, što znači da plovnim putem upravljaju i Iran i Oman. Kroz njega se inače prevozi petina svjetskih pošiljki nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG), kao i ostali teret.

Teheran je ranije najavio da će uvesti cestarine za brodove koji prolaze tjesnacem, no Muscat je tu tvrdnju brzo odbacio, uz objašnjenje da se naknade ne mogu legalno nametati jer je Hormuz prirodni, a ne umjetni prolaz.

Krajem svibnja Iran je objavio i kartu kojom polaže pravo na regulatornu kontrolu nad dijelom tjesnaca koji se proteže duboko u teritorijalne vode UAE-a i Omana. To je potaknulo pet zaljevskih država da putem Međunarodne pomorske organizacije (IMO) službeno upozore brodarske kompanije da se tih odredbi ne pridržavaju.